ETIAS otvara i pitanje zaštite ličnih podataka za koje stručnjaci tvrde da postoji mogućnost njihove zloupotrebe.

Putovanja u EU više neće podrazumijevati samo važeći pasoš i provjeru na granici. Prije polaska građani Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore moraće proći elektronsku provjeru kroz ETIAS sistem.

Zahtjev će se podnositi putem zvanične internet stranice uz dostavljanje ličnih podataka, informacije o pasošu, obrazovanju, zaposlenju, planiranom putovanju, ali i eventualnim krivičnim osudama i boravku u ratnim zonama. Naknada je 20 eura. Ipak početak primjene sistema već je nekoliko puta odgađan, iako se ranije govorilo o mogućem početku krajem ove godine. Trenutno se kao službeni termin spominje april naredne godine.

“Međutim, taj travanj sljedeće godina je također vrlo, vrlo upitan iz tehničkih razloga, jer postoje određeni problemi oko naplate 20 eura od strane trećih zemalja. Tako da, nekako, realno je gledajući da bi on išao krajem sljedećeg godine ili u jesen sljedećeg godine”, rekao je Denis Kukec, pomoćnik voditelja Službe za susjedne zemlje Uprave za granicu MUP-a Hrvatske.

Prema pravilima sistema, podaci o odobrenim zahtjevima čuvaće se do tri godine, (dok se podaci o odbijenim zahtjevima mogu čuvati do pet godina. Ministarstvo sigurnosti još čeka zvanične informacije iz EU, ali poručuje da su spremni učestovati u informativnoj kampanji i pomoći građanima da se pripreme.

“Mi još uvijek nismo dobili nikakve zvanične informacije od kolega iz EU, i po dobivanju zvaničnih informacija, mi ćemo uraditi svoj dio posla, ukoliko budu od nas tražili asistenciju pri nekoj vrsti kampanje, informativne kampanje, mi ćemo im biti na usluzi kao i uvijek”, istakao je Bakir Dautbašić, generalni sekretar Ministarstva sigurnosti BiH.

Stručnjaci posebno ukazuju na činjenicu da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja na zapadnom Balkanu koja nema jedinstveni sistem sajber sigurnosti na državnom nivou.

“Ne možemo biti kredibilan partner u odnosu na EU ako nemamo strategiju sajber sigurnosti i ako nema uopšteno razvijen taj sistem sajber zaštite. Tako da u tom dijelu možemo govoriti da nemamo u potpunosti spreman sistem i način rada”, smatra Safet Mušić, ekspert za sigurnosna pitanja.

Mušić upozorava i na šire posljedice novog sistema, posebno kada je riječ o migracijama. Strožije sigurnosne provjere i odbijanje ulaska pojedinim državljanima trećih zemalja mogli bi dodatno opteretiti zemlje Zapadnog Balkana.

“Primjera radi, naš vizni sistem nije usklađen sa viznim sistemom EU. Normalno državljani Turske, Kine, Rusije i drugih država dođu do BiH bez viza i pokušaju ući u EU, tada postoji mogućnost da praktično u nekom smislu BiH ili države Zapadnog Balkana budu neki svojevrsni sigurnosni džepovi za takve osobe”, rekao je Mušić.

Osim sigurnosnih provjera ETIAS otvara i pitanje zaštite ličnih podataka. Građani će dostavljati veliki broj informacija, njihova obrada biće u nadležnosti evropskih i nacionalnih institucija.

“Da li postoji opasnost da dođe neko neovlašćen i da se naruši bezbjednost podataka? Takva opasnost, ko god da rukuje podacima, uvijek postoji. Dakle, niko nikad ne može reći da su naši podaci i ličnosti apsolutno zaštićeni”, istakao je Milan Marinković, doskorašnji povjerenik za zaštitu podataka o ličnosti Srbije.

Poseban rizik predstavljaju lažne internet stranice koje se mogu predstavljati kao zvanični ETIAS portali i od građana prikupljati novac i lične podatke. Zato je važno koristiti isključivo zvaničnu platformu EU bez posrednika. Inače, odobren ETIAS ne znači automatski i dozvoljen ulazak u EU.

Konačnu odluku i dalje donosi granična policija, koja provjerava ispunjava li putnik sve uslove za ulazak u Schengen.