Prema navodima lista, kineske aktivnosti obuhvataju širok spektar metoda, od cyber napada i pokušaja uspostavljanja ličnih veza sa osobama koje imaju pristup povjerljivim informacijama, do strateških ulaganja i finansiranja akademskih istraživanja radi pribavljanja tehnoloških znanja.

Jedna evropska obavještajna služba procjenjuje da se u Kini oko 600.000 ljudi bavi obavještajnim i sigurnosnim poslovima, navodi WSJ, ukazujući na razmjere kineskih kapaciteta za prikupljanje informacija.

U izvještaju se upozorava da zapadne obavještajne službe sve teže uspijevaju da odgovore na takve aktivnosti, između ostalog zbog snažne povezanosti Kine sa globalnim lancima snabdijevanja. Američke i evropske službe zato pozivaju privatne kompanije da unaprijede zaštitu intelektualnog vlasništva, tehnoloških sistema i povjerljivih podataka.

Posebna pažnja posvećena je proizvodnji poluprovodnika i vještačkoj inteligenciji, oblastima koje imaju sve veći značaj za ekonomsku i nacionalnu sigurnost, ali i za vojnu konkurentnost velikih sila.

Upozorenja na kineske pokušaje prikupljanja povjerljivih informacija ranije su uputile i obavještajne službe zemalja članica saveza "Pet očiju", koji čine SAD, Velika Britanija, Kanada, Australija i Novi Zeland. Taj savez je u junu objavio zajedničko upozorenje u kojem se navodi da Kina koristi profesionalne društvene mreže, poput LinkedIna, i internet platforme za zapošljavanje kako bi stupila u kontakt sa vojnim i sigurnosnim službenicima, kao i drugim osobama koje imaju pristup osjetljivim ili povjerljivim podacima.

Prema pisanju Washington Posta, upozorenje su pripremili američki Federalni istražni biro (FBI), britanska obavještajna služba MI5 i sigurnosne agencije ostalih članica saveza, i predstavljalo je prvo zajedničko upozorenje te vrste o korištenju profesionalnih mreža za obavještajne aktivnosti.

Britanske sigurnosne službe prethodno su upozoravale i na pokušaje prikupljanja informacija o britanskim političarima putem društvenih mreža i phishing napada, dok je u Velikoj Britaniji zabilježeno više slučajeva povezanih sa sumnjama na špijunažu u korist Kine.

Ovaj razvoj događaja odvija se u trenutku pojačanih tenzija između Kine i zapadnih zemalja, a sigurnosni izvještaji ukazuju na to da su optužbe za špijunažu postale stalni izvor neslaganja između dvije strane, uprkos političkim nastojanjima da se odnosi sa Pekingom održe pod kontrolom.

Objavljivanje izvještaja poklopilo se sa medijskim navodima o ostavci Jensena Huanga na mjesto izvršnog direktora američke tehnološke kompanije Nvidia nakon što su se pojavile sumnje u vezi sa mogućim špijunskim aktivnostima. U javnosti su se pojavile i tvrdnje o njegovoj emotivnoj vezi sa Kineskinjom za koju američke vlasti sumnjaju da je regrutovana za rad u korist kineskih obavještajnih službi.