Riječ je o prvim trilateralnim razgovorima ovog formata od februara. Iako je Evropska unija potvrdila dolazak svojih predstavnika, zajedno s delegacijama Francuske, Njemačke i Velike Britanije, Moskva se protivi njihovom uključivanju u pregovore.

Zbog toga još nije poznato hoće li evropski zvaničnici imati priliku direktno razgovarati s ruskom delegacijom.

Kremlj odbija Evropljane

Savjetnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov izričito je odbacio mogućnost da evropski predstavnici budu uključeni u pregovore Rusije, Ukrajine i SAD-a.

- Niko ih neće pozvati za pregovarački sto - poručio je Ušakov, dodajući da evropskim zvaničnicima neće biti dopušten ni ulazak u prostoriju u kojoj će se voditi razgovori, čak i ako doputuju u Abu Dabi.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ponovio je da Moskva u ovoj fazi ne računa na evropsko učešće. Prema njegovim riječima, Amerikanci i Ukrajinci imaju vlastite komunikacijske kanale s evropskim partnerima i vjerovatno uspostavljaju zaseban mehanizam koordinacije.

Ipak, Peskov je priznao da će Evropljani u nekoj kasnijoj fazi morati biti uključeni u proces, s obzirom na to da se razgovara i o budućem sigurnosnom poretku na evropskom kontinentu.

EU ipak šalje delegaciju

S druge strane, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen potvrdila je da će predstavnici Evropske unije doputovati u Abu Dabi.

- EU će biti prisutan zajedno s našim partnerima - poručila je nakon razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Kako navodi Euronews, Evropska komisija i Evropsko vijeće šalju zajedničku delegaciju visokih zvaničnika. Predvodit će je Bjoern Seibert, šef kabineta Ursule von der Leyen, i Ana-Marija Bura, glavna savjetnica za vanjsku politiku predsjednika Evropskog vijeća Antonija Košte.

U Abu Dabiju će biti i predstavnici Francuske, Njemačke i Velike Britanije, a Kyiv Independent navodi da bi u razgovorima trebali učestvovati i predstavnici NATO-a.

Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro još je ranije za Reuters potvrdio dolazak evropskih zvaničnika.

- Evropljani će biti dobro zastupljeni. Francuska će biti u Abu Dabiju i učestvovati - izjavio je Baro.

Međutim, samo prisustvo evropskih predstavnika ne znači da će oni sjediti za istim stolom s ruskim pregovaračima. Prema dostupnim informacijama, moguće je da će održavati odvojene konsultacije s američkom i ukrajinskom stranom, dok direktan susret s ruskom delegacijom zasad ostaje neizvjestan.

Ko će pregovarati?

Rusku delegaciju predvodit će Vladimir Medinski, bliski saradnik predsjednika Vladimira Putina i bivši ministar kulture, koji je učestvovao i u ranijim mirovnim pregovorima.

U ruskom timu bit će i zamjenici ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov i Mihail Galuzin, načelnik vojne obavještajne službe Igor Kostjukov te visoki zvaničnici Glavnog štaba ruske vojske.

Ukrajinsku delegaciju predvodit će Rustem Umerov. Među njenim članovima bit će i Kirilo Budanov, Serhij Kislica, Andrij Hnatov te David Arahamija, šef parlamentarne frakcije Zelenskijeve stranke Sluga naroda.

Sjedinjene Američke Države predstavljat će specijalni izaslanik Steve Witkoff i Jared Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Teritorija najveća prepreka

Uprkos nastavku diplomatskih aktivnosti, zahtjevi Moskve i Kijeva i dalje su veoma udaljeni.

Putin insistira na tome da Ukrajina povuče svoje snage iz četiri regije koje je Rusija proglasila dijelom svoje teritorije, iako ih nikada nije u potpunosti zauzela. Moskva također zahtijeva da Kijev odustane od članstva u NATO-u te prihvati ograničenja veličine i sposobnosti svojih oružanih snaga.

Zelenski odbacuje mogućnost dobrovoljnog prepuštanja teritorija koje Rusija nije uspjela osvojiti, kao i ograničenja koja bi oslabjela odbrambene kapacitete njegove zemlje.

Ukrajina traži da se najprije uspostavi prekid vatre, koji bi predstavljao početni korak prema sveobuhvatnom mirovnom sporazumu. Rusija, međutim, insistira na tome da se prije obustave borbi postigne širi dogovor.

Jedno od ključnih pitanja bit će i sigurnosna jamstva koja bi trebala spriječiti izbijanje novog rata.

Zelenski traži garancije zapadnih saveznika slične članu 5. NATO-a, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Ostaje otvoreno pitanje šta bi SAD i evropske države konkretno učinile u slučaju nove ruske invazije.

Moskva, s druge strane, zahtijeva sigurnosne garancije i za sebe te se protivi mogućnosti raspoređivanja evropskih vojnih snaga u Ukrajini nakon eventualnog postizanja mirovnog sporazuma.

Trump vjeruje u dogovor

Američki predsjednik Donald Trump posljednjih dana izrazio je optimizam da bi rat mogao biti okončan u skorijem periodu.

U intervjuu za emisiju "60 Minutes" na CBS-u izjavio je da su Moskva i Kijev veoma blizu dogovora, a sugerisao je i da bi Ukrajina nakon postizanja mirovnog sporazuma mogla imati drugačije granice.

Trump je najavio i mogućnost šireg sporazuma koji bi, osim Ukrajine, obuhvatio i buduće sigurnosno uređenje Evrope.

Američki državni sekretar Marco Rubio potvrdio je da je ostvaren određeni napredak u razgovorima o sigurnosnim garancijama za period nakon rata, ali je naglasio da konačan dogovor još nije postignut.