Prema predizbornim anketama i procjenama političkih analitičara, demokrate imaju mogućnost da osvoje većinu u Predstavničkom domu, dok je borba za kontrolu nad Senatom znatno neizvjesnija. Posebno se prati desetak saveznih država u kojima bi rezultati mogli da odluče o odnosu snaga u gornjem domu Kongresa.

Kako izvještava dopisnica Euronews Srbija iz Vašingtona Nataša Đulić Banović, čak i najopreznije prognoze ukazuju na mogućnost značajnog napretka Demokratske stranke. Prema tim procjenama, demokrate bi mogle da osvoje najmanje 20 mjesta više u Predstavničkom domu i tri mjesta u Senatu.

Međuizbori tradicionalno predstavljaju svojevrsni referendum o radu aktuelnog predsjednika i njegove administracije. Istorijski gledano, stranka čiji je kandidat u Bijeloj kući najčešće gubi dio podrške na izborima koji se održavaju na polovini predsjedničkog mandata.

Prema riječima dopisnice iz Vašingtona, od Drugog svjetskog rata samo su dva puta zabilježeni slučajevi u kojima je stranka aktuelnog predsjednika ostvarila napredak na međuizborima.

Donald Trump je i sam ove izbore predstavio kao glasanje o svom radu, pozivajući pristalice da izađu na birališta. Ipak, politička situacija nije jednostavna, jer dio birača, osim nezadovoljstva republikancima, nema posebno pozitivno mišljenje ni o demokratama.

Zbog toga bi lična popularnost kandidata, njihova kampanja i sposobnost da mobilišu birače mogli da imaju značajnu ulogu, posebno u državama u kojima se očekuje neizvjestan rezultat.

Teksas u centru pažnje zbog trke za Senat

Jedna od država koja privlači posebnu pažnju jeste Teksas, tradicionalno republikansko uporište. Prema predizbornim procjenama, postoji mogućnost da demokrate upravo u toj državi osvoje senatorsko mjesto, što bi predstavljalo značajnu promjenu u političkom odnosu snaga.

Demokratski kandidat za senatora u Teksasu Džejms Talariko izjavio je da njegova kampanja trpi snažne finansijske pritiske velikih donatora i političkih akcionih komiteta.

Prema njegovim tvrdnjama, više od 300 miliona dolara potrošeno je u pokušaju da se zaustavi njegova kandidatura, što je ocijenio kao rekordnu sumu u jednoj trci za Senat.

Sa druge strane, Trump je poručio da republikanci mogu da ostvare ubjedljivu pobjedu ukoliko njegove pristalice u velikom broju izađu na glasanje.

Već glasalo 57 miliona Amerikanaca

Veliki značaj na ovim izborima imaće i izlaznost. Prema podacima koje je iz Vašingtona prenijela dopisnica, prije zvaničnog izbornog dana glasalo je oko 57 miliona Amerikanaca, što predstavlja približno 30 odsto birača.

Očekuje se da će najveća pažnja biti usmjerena na države u kojima se vodi tijesna trka za mjesta u Senatu, gdje bi veća izlaznost mogla da utiče na konačan ishod.

Šta bi promjena većine značila za Trumpa?

Eventualno preuzimanje većine u Kongresu od strane demokrata značajno bi promijenilo politički položaj Donalda Trumpa u drugom dijelu mandata.

Kontrola nad Senatom omogućila bi demokratama veći uticaj na budžetska pitanja i važna imenovanja, uključujući članove administracije i ambasadore. Većina u Predstavničkom domu, sa druge strane, donijela bi im značajnu ulogu u zakonodavnom procesu i nadzoru rada administracije.

Ipak, čak i u slučaju gubitka kongresne većine, Trump bi zadržao značajna ovlašćenja u oblasti spoljne politike.

Kako ocjenjuju pojedini američki mediji, postoji mogućnost da administracija pokuša da nastavi sprovođenje svojih prioriteta i bez podrške Kongresa, koristeći mehanizme izvršne vlasti.

Ishod izbora zato sa posebnom pažnjom prate i evropski saveznici SAD, koji strahuju da bi Trump u drugom dijelu mandata mogao još snažnije da se usmjeri na spoljnu politiku, što bi moglo da utiče i na odnose Vašingtona sa NATO-om.

Rezultati međuizbora pokazaće koliko je američko biračko tijelo zadovoljno dosadašnjim radom predsjednika i kakav će prostor Trump imati za sprovođenje svoje politike u naredne dvije godine.