Formiranje novog saziva Savjeta ministara Bosne i Hercegovine moglo bi biti blokirano. Lider SNSD-a Milorad Dodik kao ključni uslov za ulazak u vlast postavio je potpunu reformu Ustavnog suda BiH i odlazak stranih sudija. Dodik predlaže model po kojem bi u Sudu sjedila po tri predstavnika svakog konstitutivnog naroda, uz mehanizam zaštite od preglasavanja. Međutim, iz SDA i SDP-a poručuju da neće pristati na zahtjeve koji narušavaju ustavni poredak. Postavlja se pitanje ko, kako i kada može ispuniti ove uslove i da li je pod ovim okolnostima uopšte moguće formirati novu državnu vlast?
ADVERTISEMENT
Prvi i osnovni uslov za formiranje novog saziva Savjeta ministara BiH za Milorada Dodika jeste reforma Ustavnog suda po njegovim mjerilima. SNSD insistira na tome da se prije bilo kakvih dogovora o vlasti definiše zakon koji bi eliminisao strane sudije i uveo nacionalni ključ.
"Mi predlažemo da Ustavni sud, da se donese zakon koji će propisati sastav, kojim će Republici Srpskoj pripasti tri, odnosno srpskom narodu tri člana, tri hrvatskom i tri bošnjačkom narodu i da se na taj način formira Ustavni sud sa procedurama u kome možemo uvesti zaštitu nacionalnih pozicija za sve, da se osiguramo od bilo kakve majorizacije i eventualnog preglasavanja“, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
Ustavni sud BiH radi u nepotpunom sastavu zbog bojkota i odbijanja vlasti iz Republike Srpske da imenuju nedostajuće srpske sudije nakon odlaska prethodnih u penziju. Prema Ustavu BiH, Sud čini devet članova. Četiri sudije biraju se iz Federacije BiH, dvije iz Republike Srpske, dok troje stranih sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
Dodikov prijedlog podrazumijeva izmjenu ove strukture, ali i samog Ustava BiH, a njegovi zahtjevi u direktnoj su suprotnosti sa stavovima potencijalnih partnera u vlasti. Za probosanski blok ovo je direktno zadiranje u ustavnu strukturu i mehanizme zaštite države, na šta nisu spremni pristati.
"Kada su u pitanju takve nekakve latentne prijetnje Dodika, ne bih se osvrtao na to posebno. Ja mislim da trebamo ići ka tome da uspostavimo vlast“, poručio je Mirsad Zaimović, potpredsjednik SDA.
"Neće niko prihvatiti nikakve ultimatume na štetu države Bosne i Hercegovine. Na štetu institucija države BiH od strane Dodika“, rekao je Džemal Smajić iz Stranke za BiH.
Iz SDP-a BiH, koji je takođe nezaobilazan akter u razgovorima na državnom nivou, poručuju da ucjene ne dolaze u obzir. Predsjednik stranke Nermin Nikšić smatra da će Dodik morati korigovati svoje radikalne zahtjeve ukoliko zaista želi formiranje vlasti.
"Mislim da treba tražiti rješenja, razgovarati i primicati stavove. Svako krene od najradikalnijih zahtjeva, ali kompromis zahtijeva da svi budemo ili podjednako nezadovoljni ili podjednako zadovoljni i svako će morati pomalo odustati od svojih stavova, pa tako i gospodin Dodik ako nađe neke partnere sa kojima će o tome razgovarati“, poručio je Nermin Nikšić.
Za političke analitičare i poznavaoce prilika, ovakvi potezi SNSD-a predstavljaju očekivanu strategiju. Dodik je ključna figura bez koje je matematički gotovo nemoguće formirati stabilnu većinu, ali istovremeno koristi taj položaj kako bi usporio procese i ispostavio maksimalističke zahtjeve.
"Mislim da gospodinu Dodiku i vlastima u Republici Srpskoj trenutno Bosna i Hercegovina najmanje je na pameti. Ona im je zanimljiva finansijski, kada treba dijeliti PDV i slično, ali ostale stvari, to njega ne zanima i to je on više puta izjavio. Tako da, ja mislim da državna vlast neće biti formirana brzo“, rekao je novinar Elvir Padalović.
Bez spremnosti na kompromis i odustajanja od crvenih linija, izvjesno je da će aktuelni saziv još dugo ostati u tehničkom mandatu. Posebno ako se uzme u obzir da je Dodik nakon opštih izbora najavio proces blokiranja vlasti kako bi se revanširao SDA zbog perioda od 2018. do 2019. godine, kada je ova stranka četrnaest mjeseci blokirala imenovanje Zorana Tegeltije na mjesto predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.