O ovim pitanjima razgovarali smo u specijalnoj emisiji na Euronews BiH, u kojoj su gosti bili Branko Nešković, diplomata i publicista iz Banjaluke, Srđan Sadiković, nekadašnji član Odbora Senata Sjedinjenih Američkih Država za spoljne poslove, i Damir Kapidžić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Neispunjena obećanja i rast troškova života

Govoreći o dosadašnjem toku Trampovog mandata i predizbornoj kampanji, Branko Nešković ocijenio je da je ona bila veoma optimistična, uz brojna obećanja koja su, kako je naveo, uticala na očekivanja američkih birača.

„Njegova kampanja je bila veoma optimistična. Obećao je da će pokrenuti Ameriku, obećao je da neće pokrenuti ratove, a toga se pridržavao posljednjih pola godine. Obećao je da će dominirati u zapadnoj hemisferi i postigao je sporazum sa Grenlandom“, rekao je Nešković.

On je ukazao na to da građani, za razliku od velikih političkih i geopolitičkih najava, mnogo više pažnje posvećuju svakodnevnim troškovima i životnom standardu.

„Kad Tramp priča da Kinu mogu nadvladati na tehnološkom nivou, građani ne mare baš mnogo za velike priče. U posljednjih nekoliko mjeseci struja je porasla za 14 odsto, a otvaranjem novih AI data centara to će da ide na veći nivo. Poskupjelo je i vještačko đubrivo“, naveo je Nešković.

Prema njegovoj ocjeni, izborni rezultat ne treba posmatrati isključivo kao jačanje Demokratske stranke, već i kroz nezadovoljstvo dijela birača Republikanskom strankom.

„Ovo nije plavi talas demokrata, već oseka republikanaca koji su mnogo toga obećali, a nisu ispunili. Nusprodukt politike demokrata je da se Kina opredijelila za odnose sa Rusijom“, rekao je Nešković.

Na vezu između spoljnopolitičkih odluka i ekonomskog položaja građana ukazao je i Damir Kapidžić, koji smatra da birači povezuju rat sa Iranom sa rastom životnih troškova.

„Birači vide poveznicu između nepotrebnog rata sa Iranom i rasta životnih troškova. Ta poveznica za njih nije isplativa. Sada su prisiljeni da glasaju za manje zlo i zato možda imamo ovako veliku izlaznost“, ocijenio je Kapidžić.

Šta bi promjena većine u Kongresu značila za Trampa?

Jedno od ključnih pitanja međuizbora jeste odnos snaga u Kongresu i mogućnost da promjena većine utiče na funkcionisanje administracije predsjednika Trampa.

Srđan Sadiković objasnio je da bi eventualno preuzimanje većine u Senatu od strane demokrata imalo konkretne posljedice po rad senatskih odbora, posebno Odbora za spoljne poslove.

„Plavim valom, ukoliko bi demokrate preuzele Senat, demokrate bi u Komitetu za inostrane poslove imale većinu za imenovanje funkcionera i diplomata Stejt departmenta“, rekao je Sadiković.

On je pojasnio da bi promjena odnosa snaga omogućila demokratama i snažniji nadzor nad radom američke administracije i diplomatskih predstavnika.

„Komitet, ali i Predstavnički dom, mogu pozvati diplomate na saslušanje. Osvajanjem većine demokrate bi mogle da ispituju visoke zvaničnike oko korupcije, na Balkanu, u Venecueli i Kazahstanu“, naveo je Sadiković.

Prema njegovim riječima, ekonomska pitanja i rast cijena goriva takođe imaju značajan uticaj na raspoloženje birača.

„Amerikanci vide rast cijena goriva od 25 do 30 odsto od početka Trampovog mandata. Amerikanci osjećaju posljedice širom zemlje koje direktno utiču na njihov svakodnevni život, a demokrate nastoje da predstave da je rat to uzrokovao“, rekao je Sadiković.

Damir Kapidžić smatra da bi promjena većine u Kongresu mogla značajno da uspori rad izvršne vlasti i ograniči mogućnost administracije da samostalno sprovodi svoje prioritete.

„Praktično će se usporiti funkcionisanje države. Senat ima svoje ovlasti, Predstavnički dom svoje oblasti i onda se zakonodavstvo neće moći tako lako izvršavati. Osim toga, moguće su istrage i saslušanja o trošenju sredstava. Tako da će se svi ugovori i različiti oblici preusmjeravanja sredstava staviti pod lupu. Izvršnu vlast će to preokupirati i neće moći biti tako samovoljna“, objasnio je Kapidžić.

On je dodao da bi i dodatna budžetska izdvajanja bila pod većim nadzorom.

„Sva dodatna sredstva koja budu bila potrebna za ovo biće nadzirana“, istakao je Kapidžić.

Teksas i borba za Senat u fokusu

Govoreći o izbornim trkama koje bi mogle imati šire političke posljedice, Sadiković je izdvojio Teksas i kandidaturu Džejmsa Talarika, ukazujući na značaj te države za buduće izborne cikluse.

„Teško je reći koja je trka najvažnija. Najvažnije su sve ove koje daju direktan mandat. Nesumnjivo je da Džejms Talariko privlači pažnju. Ako uspije da dobije senatorsko mjesto u korist demokrata, to će biti ogroman udarac za republikance, jer bi to bio signal za 2028. godinu“, rekao je Sadiković.

On je podsjetio na značaj Teksasa u izbornom sistemu SAD i njegovu ulogu u budućim predsjedničkim izborima.

„Teksas nosi 40 elektorskih glasova, odmah nakon Kalifornije, i put republikanaca 2028. godine, ako izgube Teksas, postaje praktično nemoguć“, ocijenio je Sadiković.

Kakve posljedice bi promjene mogle imati na spoljnu politiku SAD?

Promjena odnosa snaga u Kongresu mogla bi se odraziti i na način na koji američka administracija vodi spoljnu politiku, uključujući odnose sa Balkanom i Bosnom i Hercegovinom.

Kako je tokom razgovora ukazano, eventualna većina demokrata u Senatu omogućila bi veći nadzor nad imenovanjima diplomatskih predstavnika, ali i otvaranje pitanja rada američkih zvaničnika i njihovih aktivnosti u različitim dijelovima svijeta.

Mogućnost saslušanja diplomata i istraga o korupciji, kao i pojačan nadzor nad trošenjem budžetskih sredstava, mogli bi predstavljati dodatni mehanizam kontrole izvršne vlasti.

S druge strane, kako je istakao Kapidžić, promjena odnosa snaga u Kongresu ne bi značila samo političko usporavanje administracije, već i veću kontrolu nad njenim finansijskim odlukama, ugovorima i preusmjeravanjem sredstava.

Sagovornici su tako ukazali da će međuizbori imati značaj koji prevazilazi pitanje parlamentarne većine, jer će njihov ishod uticati na prostor za djelovanje Trampove administracije, nadzor nad njenim odlukama i buduće pravce američke unutrašnje i spoljne politike.

Писање

O američkoj političkoj situaciji, mogućim pravcima djelovanja administracije Donalda Trumpa i budućim političkim kandidatima govorili su Branko Nešković, diplomata i publicista iz Banjaluke, Srđan Sadiković, član Odbora Senata Sjedinjenih Američkih Država za spoljne poslove, i Damir Kapidžić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Sadiković: Izbori u Michiganu i značaj arapskih birača

Srđan Sadiković govorio je o značaju Michigana, države sa velikom arapskom zajednicom, ali i brojnom jevrejskom populacijom, što je čini posebno važnom u izbornim nadmetanjima.

Govoreći o kandidaturi Abdula El Saida, Sadiković je naveo da je on pokušao da privuče podršku birača iz različitih zajednica, koristeći nezadovoljstvo dijela stanovništva politikom američke administracije prema Bliskom istoku.

„U Michiganu je najveća arapska zajednica izvan Bliskog istoka. Ali imate i veliku populaciju Jevreja. El Said je pokušao da privuče glasače sa svih strana. Trump je napravio mnogo obećanja prema arapskim zemljama i obećao da će riješiti situaciju koju Biden nije riješio“, objasnio je Sadiković.

Kako je naveo, u takvim okolnostima El Said je pokušao da pridobije birače porukama o potrebi okončanja sukoba na Bliskom istoku, ali i podrškom dijela jevrejskih birača koji tradicionalno glasaju za demokrate.

„Kada se to nije riješilo, uskočio je El Said, koji kaže da ratove na Bliskom istoku treba dovesti do kraja, a ima i Jevreja koji su više demokratski glasači. On za sada u Michiganu vodi za šest do sedam odsto. To bi bio veliki šok kada bi El Said pobijedio u Michiganu“, rekao je Sadiković.

Šta može Trump u posljednje dvije godine mandata?

Nešković: Trump ima priliku da doprinese rješenju sukoba u Ukrajini

Branko Nešković smatra da bi Donald Trump mogao da radi na pronalaženju rješenja za sukob u Ukrajini, ističući da za to ima određene političke mogućnosti, prije svega zbog specifičnih odnosa sa ruskim predsjednikom.

„Mislim da će raditi na rješenju sukoba u Ukrajini i da ima izglede da to napravi. Ima specifične odnose sa predsjednikom Rusije. Mislim da će se to vidjeti uskoro na marginama samita ASEAN-a, a možda i na samitu G20“, rekao je Nešković.

On je izrazio nadu da bi takav ishod bio moguć, ocjenjujući da bi rješavanje sukoba predstavljalo značajan politički uspjeh za Trumpa i doprinijelo vraćanju povjerenja američkih građana.

„Nadati se da će se to desiti. Napravio bi dobar posao i vratio bi povjerenje Amerikanaca. Rat se otegao izvan svih kontrola i predugo traje. Ne pita se samo Trump, i Evropljani su se umiješali u tu priču“, naveo je Nešković.

Govoreći o budućim predsjedničkim kandidatima, Nešković je ocijenio da bi se među republikancima izbor mogao voditi između JD Vancea i Marca Rubija, dok je situacija u Demokratskoj stranci, kako je istakao, manje izvjesna.

„Biraće se između Vancea i Rubija, a kod demokrata tu su senator iz Georgije i senator iz Kalifornije, ali do nominacija je ostalo godinu dana. Demokrate nemaju kandidata i pitanje je kakvog će pronaći. Republikanci će i u Vanceu i Rubiju imati kandidate“, rekao je Nešković.

Kapidžić: Izbori su referendum o Trumpu, u posljednje dvije godine ne može mnogo

Damir Kapidžić ocijenio je da izbori predstavljaju svojevrsni referendum o radu predsjednika Donalda Trumpa i njegovoj politici.

Prema njegovim riječima, eventualni izborni poraz imao bi značajne posljedice po mogućnost Trumpa da mijenja politički kurs i sprovodi svoje prioritete.

„Ovi izbori su referendum o Trumpu. U slučaju da on izgubi, biće veoma male šanse da on išta mijenja“, zaključio je Kapidžić.