Među brojnim temama koje su bile u fokusu predsjednice Evropske komisije, od sigurnosti i klimatskih promjena do novih tehnologija, proširenje Unije ostalo je tek na marginama govora. Ipak, Ursula von der Leyen još jednom je poručila da prilikom prijema novih članica neće biti gledanja kroz prste ali i naglasila crvene linije Unije.
ADVERTISEMENT
"Dovoljno je pogledati izvan naših granica i vidjeti da je evropska ideja i te kako živa. Dovoljno je pogledati Ukrajinu i Moldaviju, Zapadni Balkan. Dovoljno je pogledati sve one zemlje u blizini naše Unije. A budući da njihova budućnost leži unutar naše Unije, uskoro ćemo predložiti planove za zemlje kandidatkinje koje su ostvarile najveći napredak. Taj će se proces i dalje temeljiti na zaslugama. Ponavljam: poštovanje naših vrijednosti nije predmet pregovora. Bila sam užasnuta prizorima sa sahrane Ratka Mladića u Beogradu prošle sedmice. Počinio je najstrašnije zločine protiv čovječnosti. Veličanju ratnih zločinaca jednostavno nema mjesta u Evropskoj uniji", kazala je Von der Leyen.
Zapadni Balkan, naročito politička situacija u Evropi, bila je predmet žustre rasprave i u američkom Kongresu.
U fokus su ponovo došle sankcije Miloradu Dodiku, ali i projekat Južne Interkonekcije, a pomenut je i mogući raspad BiH.
"Izvještaj opisuje korumpirane odluke administracije, posebno ukidanje dugogodišnjih sankcija separatističkom lideru bosanskih Srba Miloradu Dodiku i omogućavanje da koncesija za Južnu plinsku interkonekciju bude dodijeljena kompaniji koja nema nikakvo iskustvo ni u regiji ni u energetskom sektoru", rekao je Bill Keating, vodeći demokrata u Pododboru za Evropu.
"Odluka da se Dodik i ljudi oko njega uklone sa liste sankcioniranih bila je povezana s rješavanjem i smirivanjem najdublje političke krize u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko decenija. On više ne obavlja javnu funkciju i nije kandidat na oktobarskim izborima. Zadržavamo ovlasti za sankcije i djelovaćemo ako stabilnost bude ugrožena ili ako to bude potrebno radi zaštite američkih interesa", kazao je Daniel Lawton, zamjenik pomoćnika američkog sekretara.
Govorilo se i o budućnosti OHR-a. Predsjedatelj Pododbora za Evropu američkog Kongresa Keith Self, otvorio je pitanje mogućnosti da sljedeći visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini bude Amerikanac, a pomenuo je i sudbinu države.
"Visoki predstavnik nije trebao biti trajno rješenje, ali evo nas, 30 godina poslije. Raspad BiH vjerovatno nije izvan domena mogućeg, posebno imajući u vidu stavove Republike Srpske", naveo je Self.
Koliko je zapravo BiH geostrateški bitna Evropi, ali i SAD-u.
Analitičari upozoravaju da bitke velikih ne smiju biti preko leđa malih.
"Ja mislim da glavna linija američke vanjske politike je kompatibilna sa evropskom, iako imaju sve oprečnije međusobne stavove i to je jako važno da tako i ostane, da se preko nas ne prebijaju koplja poput Međunarodnog krivičnog suda i tih stvari. Što se tiče sankcija, mislim da su kratkoročno urodile plodom, ali taj dogovor je očito prestao da važi", smatra Lejla Mesihović, profesorica za evropske integracije na Burch Univerzitetu.
Inače, Odbor za vanjske poslove američkog Senata zakazao je za sutra saslušanje i ispitivanje Ronalda Johnsona, kandidata za novog ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini. Saslušanje Johnsona je zakazano nakon što je pred Odborom održano saslušanje zamjenika pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Deniela Lawtona.
On je u dijelu koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, rekao da Sjedinjene države ostaju posvećene suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine te stabilnosti koju donosi Dejtonski sporazum. Podsjetio je na izjave američkih zvaničnika iznesene tokom obilježavanja 30. godišnjice Dejtonskog sporazuma o tome da je era izvana nametnute izgradnje nacija završena.