Samit BRICS-a u Nju Delhiju otvorio je pitanje da li ova grupa zemalja prerasta iz platforme za ekonomsku saradnju u jedan od ključnih centara novog, multipolarnog svijeta. Iako BRICS nije vojni savez poput NATO-a niti politička integracija poput Evropske unije, njegovo širenje i sve veća ekonomska i politička težina mijenjaju odnose na globalnoj sceni.
ADVERTISEMENT
Milorad Denda, nekadašnji dopisnik RTS-a iz Kine, smatra da činjenica da je u Nju Delhiju prisutan veći broj najviših državnih zvaničnika nego na prethodnom samitu u Brazilu govori o tome da zemlje sve ozbiljnije shvataju BRICS i njegov potencijal. Kao jednu od najvažnijih poruka izdvojio je najavu kineskog predsjednika Xi Jinpinga o saradnji u oblasti vještačke inteligencije i izgradnji "pametnih fabrika".
"Ulazimo u novi svijet, a to je polje ili područje gdje upravo BRICS želi da uhvati priključak sa već unaprijeđenim vještačkim inteligencijama na Zapadu i želi da ne izgubi korak sa razvijenim dijelom svijeta. To je jako važno, jer to ukazuje na motive okupljanja BRICS-a: saradnja, saradnja i saradnja", rekao je Denda.
Prema njegovoj ocjeni, ekonomska saradnja ne može da se posmatra odvojeno od političke moći. Ukoliko zemlje BRICS-a ojačaju svoje ekonomije i postanu manje zavisne od spoljnih faktora, istovremeno povećavaju i sposobnost da štite sopstvene interese na međunarodnom nivou.
"Kada imate ekonomski suverenitet, kada snažite ekonomski, vi jačate ukupnu svoju moć i možete bolje da štitite interese u svijetu i na globalnom nivou. BRICS ne naglašava da su oni vojna snaga, da se suprotstavljaju nekome. Mi gradimo naš svijet, svijet u kome će biti moguća ravnopravna saradnja", istakao je Denda.
Nekadašnji dopisnik Politike iz Moskve, Slobodan Samardžija ocjenjuje da je BRICS već prevazišao početnu fazu u kojoj je prvenstveno predstavljao okvir za ekonomsku saradnju. Prema njegovom mišljenju, zemlje članice sada pokušavaju da svijetu pokažu da postoji alternativa postojećem međunarodnom poretku.
"BRICS je očigledno prevazišao onu početnu fazu kada je to bilo više udruživanje određenog broja zemalja. Shvatili su da ne mogu da budu samo zajednica zemalja koje posluju, međusobno razmjenjuju iskustva i nauku, nego da mora da bude nešto što ipak ukazuje cijelom svijetu da postoji alternativa ovom svijetu koji smo naslijedili iz 20. vijeka", rekao je Samardžija.
On je ukazao i na sve veće interesovanje drugih država za priključivanje BRICS-u, ocjenjujući da njegova privlačnost proizlazi upravo iz rastuće ekonomske težine zemalja članica. Samardžija smatra da je jedan od ključnih ciljeva smanjenje zavisnosti od postojećih finansijskih mehanizama i omogućavanje jednostavnije međusobne trgovine.
"BRICS je jednostavno organizacija, zajednica zemalja koje žele da međusobno posluju u što većoj mogućoj mjeri, da ne moraju da se oslanjaju na to što će svoje pare međusobno da dijele u nekim dolarima ili nekoj sličnoj valuti. Očigledno je da je BRICS nešto što je prevazišlo i ono što su bile, ja bih zaista rekao, i Ujedinjene nacije, sa njihovim načinom obraćanja među svijetom", naveo je Samardžija.
BRICS nije NATO, niti Evropska unija
Sa samita u Nju Delhiju javio se novinar Željko Šajn, koji je ukazao na specifičnost BRICS-a u odnosu na druge međunarodne organizacije. Kako je naveo, BRICS nema sekretarijat, stalnog predsjedavajućeg niti institucije kakve postoje u Evropskoj uniji, dok se od NATO-a razlikuje po tome što nema vojnu strukturu niti funkcioniše kao vojni blok.
Ipak, prema Šajnovim riječima, upravo činjenica da zemlje sa međusobno veoma različitim interesima uspijevaju da usvoje zajedničke dokumente predstavlja jednu od važnijih karakteristika ovog formata.
"Ono što je značajno istaknuti je da ovdje nema, među ovih 10 stalnih članica u BRICS-u, a da nema između njih određenih konfrontacija, kao što su, recimo, Indija i Kina, kao što, recimo, Rusija ima problem sa Ukrajinom. I to je ono što pokazuje da BRICS, i pored različitih odnosa, geostrateških i svih ostalih, oni mogu da se sakupe, da razgovaraju i da o svim problemima, ma koliko oni bili veliki, snažni i teški, da ipak pronađu neki razgovor", rekao je Šajn.
Posebnu pažnju privuklo je i približavanje Indije i Kine, dvije velike azijske sile čiji su odnosi posljednjih godina bili opterećeni ozbiljnim sporovima. Šajn je ocijenio da prisustvo Xi Jinpinga u Nju Delhiju i način na koji je dočekan pokazuju želju za otvaranjem novog poglavlja u odnosima dvije države.
"Ono što je možda još snažnije, što je Xi doputovao u Nju Delhi, i domaćin mu je Modi, ovdje gdje razgovaraju upravo o približavanju i otopljavanju odnosa dvije države, Indije i Kine. Dakle, ono što se provlači od 1954. godine, gdje su intenziteti bili 2020, između ove dvije države, gdje su bili čak i vojni sukobi, sada je primljen na veoma visokom prijateljskom nivou ovdje u Nju Delhiju", rekao je Šajn.
Ekonomija, diplomatija i nova arhitektura svijeta
Sagovornici Euronews Srbija saglasni su da je ekonomska komponenta i dalje jedan od temelja BRICS-a, ali da se ambicije grupe više ne mogu posmatrati isključivo kroz trgovinu i finansije. Denda je posebno izdvojio potencijal zemalja članica u pogledu prirodnih resursa, ljudskog kapitala i energije, dok je Šajn ukazao na činjenicu da BRICS želi veći uticaj u oblikovanju međunarodnih odnosa.
"Oni ne žele da učestvuju samo u ovom dijelu. Oni žele da imaju značajniji udio i u preoblikovanju svjetskog odnosa, posebno postojećeg poretka. Iduće godine tu palicu preuzima Jinping, koji će danas to dobiti od BRICS-a: da li je riječ o labavoj grupi veoma različitih država koje povezuju prije svega ekonomski interes ili zajedničku vojnu komandu, jedinstvenu političku strukturu niti institucije nalik onima u EU", naveo je Šajn.