Dok ekstremni toplotni talasi, suša i olujni vjetrovi nastavljaju da pustoše Evropu, situacija sa šumskim požarima postaje kritična u nekoliko država. Najteže posljedice do sada su zabilježene u Grčkoj, gdje su tokom borbe sa vatrenom stihijom na Kritu i Peloponezu život izgubila tri vatrogasca. Ništa manje dramatično nije ni u Španiji, gdje su ekipe za vanredne situacije u stalnoj borbi sa vatrom u regionima Avile, Madrida i Toleda, što je rezultiralo evakuacijom stanovništva iz čak 14 opština.
ADVERTISEMENT
Ipak, oči svjetske javnosti trenutno su uprte u Francusku, posebno u region Žironde, gdje vatra guta neprocjenjive šumske istraživačke lokacije i prijeti naseljenim mjestima. O trenutnoj situaciji, atmosferi u društvu i odgovoru nadležnih, za Euronews Srbija govorila je Nataša Drašković Božilović, profesorka francuskog jezika koja se javila iz grada Bovea na sjeveru zemlje.
Iako se nalazi na bezbjednoj udaljenosti od oko 650 kilometara od direktnog žarišta, Drašković Božilović ističe da je čitava država u stanju pripravnosti.
"Ja sam na sjeveru, pa trenutno nemamo takvih problema, ali u cijeloj Francuskoj trenutno je aktivno 26 požara, a veliki broj regija je u stanju uzbune. Najkritičnije je u Žirondi, iako se situacija danas blago smirila jer je temperatura pala za desetak stepeni u odnosu na jučerašnji ekstremno vreo dan", navodi ona.
Razmjere katastrofe najbolje ilustruju brojke o evakuaciji. Prema njenim riječima, od ukupno 300.000 ljudi koji su morali da napuste svoje domove proteklih dana, njih oko 80.000 dobilo je dozvolu da se vrati, ali opasnost ni izbliza nije prošla.
"I dalje je potreban ogroman oprez jer su žarišta aktivna, a neizvjesno je u kom smjeru će duvati vjetrovi. Meteorolozi već za kraj vikenda najavljuju novi porast temperature. Ovo je nezapamćena situacija jer smo ove godine imali učestale talase vrućine", objašnjava profesorka.
Prirodni faktor nije jedini krivac za katastrofu
Ono što posebno uznemirava javnost jeste podatak da prirodni faktor nije jedini krivac za katastrofu. Drašković Božilović iznosi šokantne detalje o uzrocima požara.
"Nažalost, čak 70 odsto tih požara je kriminalno djelo. Zbog toga se sada uvode pojačane patrole u osjetljivim dijelovima šuma. Ljudi su postali svjesni koliko se brzo vatra širi — u Žirondi je požar stigao na svega 15 kilometara od Bordoa", kaže ona i dodaje da se u medijima pojavljuju spekulacije o bizarnim metodama piromana, ali i o sramotnim slučajevima pljačke napuštenih kuća. Zbog sumnje na različita krivična djela povezana sa situacijom na jugu, u Žirondi je do sada uhapšeno 275 osoba.
Uprkos strahu, Francusku je preplavio talas solidarnosti. Profesorka ističe da su građani zaprepašćeni, ali ujedinjeni u pomoći onima koji su izgubili sve.
"Nezapamćeno je da je bukvalno cijela zemlja u suši. U mom gradu nismo imali vatromet za 14. jul jer je sve suvo i rizično. Građani vode računa o svakom detalju, a elan solidarnosti je vidljiv na svakom koraku", ističe ona.
Posebno priznanje odaje se herojima na terenu — vatrogascima, kojih je trenutno angažovano oko 3.300. Značajan broj njih čine dobrovoljci koji, nakon redovnog posla, provode noći i dane na liniji vatre bez sna. Nažalost, profesorka navodi da je, prema posljednjim informacijama, četvoro vatrogasaca u Francuskoj izgubilo život. Pomoć pristiže iz cijele Evrope, uključujući i Srbiju.
Šta je moglo biti drugačije?
Međutim, pored solidarnosti, raste i političko nezadovoljstvo. Francuzi, tradicionalno kritični prema vlastima, ne štede riječi osude za vladu Emanuela Makrona. "Naravno da se vlada kritikuje. Čuli smo svjedočenja ljudi koji smatraju da je reakcija morala biti brža. Glavna zamjerka je nedostatak 'kanadera' — specijalnih aviona za gašenje požara. Ironija je da se ti avioni ne prave u Francuskoj, iako imamo fabriku 'Airbus'", naglašava Drašković Božilović. Ona dodaje da su građani zamjerili i odsustvo visokih zvaničnika u prihvatnim centrima i halama gdje su stotine ljudi danima spavale na podu, oslanjajući se isključivo na pomoć volontera.
Dok se čeka smirivanje situacije i najavljeni novi toplotni udar, pred Francuskom su teški dani. Pogođeni regioni, poznati po borovim šumama i netaknutoj prirodi, predstavljaju srce turističke sezone koja je sada pod velikim znakom pitanja.
"To je divan dio Francuske, velika turistička regija, i sada se svi pitaju kako će se sezona uopšte nastaviti", zaključuje Nataša Drašković Božilović u razgovoru za Euronews Srbija, uz nadu da će vjetrovi i temperature konačno ići naruku onima koji se bore sa vatrenim paklom.