Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić jedini od okupljenih lidera EU i Jugoistočne Evrope na samitu u Kijevu nije potpisao zajedničku deklaraciju. On je naveo da nije bilo prihvatljiva zbog svog teksta, koji nije komentarisao.
Javnosti je dostupna deklaracija u cjelosti:
Kijevska deklaracija
- Mi, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, predsjednik Republike Albanije Bajram Begaj, predsjednik Helenske Republike Constantine Tassoulas, predsjednica Republike Moldavije Maia Sandu, predsjednik Rumunije Nikušor Dan, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Slovenije Janez Janša, prvi zamjenik predsjednika Vlade Republike Sjeverne Makedonije i ministar za evropska pitanja Bekim Sali, potpredsjednik Vlade za spoljne i evropske poslove Crne Gore Filip Ivanović, ministarka spoljnih poslova Republike Bugarske Velislava Petrova-Chamova, okupili smo se u Kijevu 15. jula 2026. godine na petom Samitu Ukrajina – Jugoistočna Evropa [u prisustvu predsednice Evropske komisije Ursule von der Leyen].
Polazeći od rezultata naših prethodnih sastanaka u Atini, Tirani, Dubrovniku i Odesi, ponovo potvrđujemo da Samit Ukrajina – Jugoistočna Evropa predstavlja važan okvir za politički dijalog, regionalnu saradnju i zajedničku bezbjednost.
Sastanak u Kijevu, na Dan državnosti Ukrajine, ima simbolički značaj, jer potvrđuje kontinuitet više od hiljadu godina ukrajinske državnosti.
Prepoznajući da su bezbjednost Ukrajine, crnomorskog regiona i Jugoistočne Evrope međusobno povezane, usvajamo sljedeću Deklaraciju.
1. Ostajemo ujedinjeni u uvjerenju da u Evropi ne može biti trajnog mira, bezbjednosti, stabilnosti i prosperiteta bez suverene i nezavisne Ukrajine. Odajemo priznanje otpornosti, snazi i hrabrosti ukrajinskog naroda u borbi za svoj nacionalni identitet, budućnost i slobodu protiv ruske agresije od 2014. godine i ponovo potvrđujemo našu nepokolebljivu posvećenost pružanju sveobuhvatne podrške Ukrajini. Ovi zajednički napori od ključnog su značaja za oblikovanje budućnosti Evrope.
2. Ponovo osuđujemo nezakonitu, ničim izazvanu i neopravdanu oružanu agresiju Rusije protiv Ukrajine i pozivamo Rusiju da bez odlaganja okonča rat. Ovo grubo kršenje međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, predstavlja ozbiljnu prijetnju miru i stabilnosti u Evropi. Najoštrije osuđujemo svaku političku, vojnu, tehničku, finansijsku ili drugu podršku ratnim naporima Ruske Federacije koju pružaju treće države i pozivamo na njen trenutni prestanak.
3. Najoštrije osuđujemo pojačane redovne masovne napade Rusije na Kijev i druga mjesta širom Ukrajine, koji predstavljaju očigledno kršenje međunarodnog prava. Izražavamo najdublje saučešće svim žrtvama. Ciljanje civilnog stanovništva i vitalne infrastrukture predstavlja ratni zločin. Apelujemo na Rusiju da obustavi raketne i napade dronovima na mirne gradove Ukrajine, koji su već odnijeli brojne civilne živote i prouzrokovali veliku štetu kritičnoj infrastrukturi, uključujući energetsku, infrastrukturu za snabdijevanje vodom i kanalizacionu infrastrukturu. Ovi namjerni pokušaji izazivanja humanitarne katastrofe dovode do eskalacije rata i podrivaju tekuće napore za postizanje mira.
4. Ponovo potvrđujemo da jačanje sposobnosti protivvazdušne odbrane Ukrajine ostaje prioritet, naročito obezbjeđivanjem odgovarajućih sistema i presretača sposobnih za presretanje balističkih raketa. Podržavamo mobilizaciju neophodnih finansijskih sredstava i međunarodnih mehanizama u tu svrhu, prepoznajući da snažnija protivvazduhoplovna odbrana spasava živote civila i štiti kritičnu infrastrukturu.
5. Ponovo potvrđujemo našu nepokolebljivu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine u okviru njenih međunarodno priznatih granica, uključujući i njeno teritorijalno more. Ovi univerzalni principi predstavljaju temelj mira, bezbjednosti, stabilnosti i prosperiteta u Evropi. Ističemo našu politiku nepriznavanja bilo kakvog pokušaja nezakonite izmjene tih granica i ponovo potvrđujemo neotuđivo pravo Ukrajine na samoodbranu u skladu sa članom 51 Povelje Ujedinjenih nacija. Naglašavamo da potpuno, bezuslovno i provjerljivo povlačenje ruskih snaga i vojne opreme sa cjelokupne teritorije Ukrajine ostaje neophodan uslov za postizanje trajnog mira. Nikakve odluke koje se tiču Ukrajine ne mogu se donositi bez Ukrajine.
6. Ostajemo ujedinjeni u našoj solidarnosti sa Ukrajinom i posvećeni, zajedno sa našim partnerima, uspostavljanju sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira za Ukrajinu, zasnovanog na međunarodnom pravu. Pohvaljujemo nepokolebljivu posvećenost Ukrajine miru i poziv predsjednika Zelenskog na pregovore radi okončanja rata. Cijenimo napore naših partnera i saveznika usmjerene ka okončanju rata. Pozivamo Rusiju da na to uzvrati prihvatanjem potpunog i sveobuhvatnog prekida vatre.
7. Prepoznajemo značajan rad Koalicije voljnih kao efikasnog mehanizma za podršku Ukrajini, uključujući i u pogledu pružanja čvrstih i pravno obavezujućih bezbjednosnih garancija Ukrajini, i izražavamo spremnost da pojačamo svoje učešće u njenom radu.
8. Pozdravljamo nedavno otvaranje dva pregovaračka klastera sa Ukrajinom i Republikom Moldavijom i podržavamo što skorije otvaranje preostalih klastera, u skladu sa pristupom zasnovanim na zaslugama. Pohvaljujemo napredak partnera iz Jugoistočne Evrope u procesu pristupanja. Prepoznajemo da se ovim dostignućima uzajamno jača napredak svih strana i stvara novi zamah za proširenje Evropske unije. Buduće članstvo partnera sa Zapadnog Balkana, kao i Ukrajine i Republike Moldavije, u Evropskoj uniji predstavlja strateško ulaganje u dugoročnu stabilnost, bezbjednost i prosperitet Evrope. Polazeći od međusobne podrške procesu pristupanja zasnovanom na zaslugama, ponovo potvrđujemo našu odlučnost da intenziviramo zajedničke napore kako bismo obezbijedili kontinuiran i održiv napredak svih kandidata na njihovom pojedinačnom putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Radi iskorišćavanja novog zamajca u procesu proširenja Evropske unije, partneri ostaju posvećeni sprovođenju ciljanih reformi i odlučnom ispunjavanju kriterijuma za članstvo, uključujući potpuno usklađivanje sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije.
9. Bezbjednost Ukrajine jeste i naša bezbjednost. Ukrajina doprinosi evroatlantskoj bezbjednosti i ostajemo ujedinjeni u svojoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini u odbrani njene slobode, suvereniteta i teritorijalnog integriteta, kao što je navedeno u Deklaraciji sa Samita NATO-a u Ankari. Ponovo potvrđujemo našu podršku evroatlantskim težnjama Ukrajine na njenom nepovratnom putu ka budućem članstvu u NATO-u, kada se saveznici o tome saglase i kada budu ispunjeni uslovi, kao i njenom suverenom pravu da samostalno bira svoje bezbjednosne aranžmane i određuje sopstvenu budućnost. Prepoznajemo da odbrambene sposobnosti Ukrajine jačaju evroatlantsku bezbjednost i naglašavamo značaj proširivanja odbrambene saradnje radi podrške dugoročnoj bezbjednosti i otpornosti Ukrajine.
10. Najoštrije osuđujemo sva kršenja međunarodnog humanitarnog prava i Međunarodnog zakona o ljudskim pravima, učinjena u okviru ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine. Pozivamo na hitan povratak svih nezakonito deportovanih i prisilno premještenih državljana Ukrajine, posebno ukrajinske djece, kao i na oslobađanje svih nezakonito pritvorenih civila i ratnih zarobljenika.
11. Ponovo potvrđujemo da za zločin agresije ne smije biti nekažnjivosti. Podržavamo međunarodne napore usmjerene ka obezbjeđivanju odgovornosti za zločine učinjene protiv Ukrajine, uključujući i posredstvom Specijalnog tribunala za zločin agresije protiv Ukrajine. Odajemo priznanje državama koje su već pristupile Proširenom djelimičnom sporazumu o uspostavljanju Upravljačkog odbora Specijalnog tribunala za zločin agresije protiv Ukrajine. Mi, ostali učesnici, izražavamo namjeru da blagovremeno razmotrimo pristupanje ovom sporazumu i doprinesemo ovom važnom poduhvatu.
12. Pozivamo na dalje pojačavanje pritiska sankcija na Rusku Federaciju i njenu ratnu privredu, obezbjeđivanje djelotvorne primjene sankcija, suprotstavljanje ruskoj „floti iz sjenke“, kao i jačanje međunarodne saradnje u borbi protiv zaobilaženja sankcija, sajber prijetnji i drugih hibridnih aktivnosti koje podrivaju evropsku bezbjednost.
13. Najoštrije osuđujemo kontinuirane ruske napade na energetsku infrastrukturu Ukrajine i ponovo potvrđujemo našu posvećenost jačanju regionalne energetske bezbjednosti kroz bližu saradnju, diverzifikaciju pravaca snabdijevanja, unapređenje međusobne povezanosti i podršku obnovi i modernizaciji energetskog sistema Ukrajine, uključujući i posredstvom Fonda za podršku energetskom sektoru Ukrajine. Ohrabrujemo partnere da se oslone na jedinstveno iskustvo Ukrajine u jačanju otpornosti energetskog sistema u uslovima rata.
14. Ističemo strateški značaj crnomorskog regiona za evropsku i globalnu bezbjednost. Ruska agresija protiv Ukrajine, napadi na slobodu plovidbe, uključujući napade na trgovačke brodove i civilne luke, sajber napadi, strana manipulacija informacijama i miješanje, napadi na kritičnu infrastrukturu, upadi bespilotnih letjelica, povrede suverenog vazdušnog prostora i pokušaji podrivanja demokratskih institucija postali su zajednički izazovi za naš region. Obavezujemo se da jačamo vazdušnu i pomorsku bezbjednost, sposobnosti za borbu protiv bespilotnih letjelica, regionalnu povezanost, zaštitu kritične infrastrukture, slobodu i bezbjednost plovidbe, otpornost energetskog sektora i koordinisan odgovor na hibridne prijetnje, u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravu mora. UNCLOS.
15. Snažno osuđujemo nezakonitu okupaciju i militarizaciju Zaporoške nuklearne elektrane od strane Rusije, što i dalje ugrožava nuklearnu bezbjednost i krši Sedam neophodnih stubova nuklearne bezbjednosti i sigurnosti, kao i Pet principa za obezbjeđivanje nuklearne bezbjednosti i sigurnosti u Zaporoškoj nuklearnoj elektrani, koje je utvrdila Međunarodna agencija za atomsku energiju. Ponovo zahtijevamo da Rusija bez odlaganja povuče svo vojno i drugo neovlašćeno osoblje iz elektrane i vrati je pod kontrolu Ukrajine.
16. Najoštrije osuđujemo sistematsku upotrebu opasnih hemijskih supstanci od strane Ruske Federacije protiv Ukrajine, kojom se krši Konvencija o hemijskom oružju. Ponovo potvrđujemo da obezbjeđivanje pune odgovornosti u tom pogledu ostaje prioritet. Podržavamo napore u okviru Organizacije za zabranu hemijskog oružja (OPCW) usmjerene na istragu incidenata koji uključuju opasne hemijske supstance i utvrđivanje odgovornosti za njihovu upotrebu.
17. Ponovo potvrđujemo našu spremnost da aktivno doprinesemo obnovi i rekonstrukciji Ukrajine, humanitarnom razminiranju, oporavku životne sredine i obnovi pogođenih zajednica, u bliskoj saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama, međunarodnim organizacijama i privatnim sektorom. Prepoznajemo značajan doprinos koji će ukrajinski veterani dati dugoročnom oporavku i razvoju Ukrajine.
18. Prepoznajemo da je ruski rat agresije praćen sistematskim hibridnim aktivnostima usmjerenim protiv Ukrajine i država Jugoistočne Evrope. Obavezujemo se da jačamo saradnju u suprotstavljanju sajber prijetnjama, stranoj manipulaciji informacijama i miješanju (FIMI), kampanjama dezinformacija i drugim zlonamjernim aktivnostima usmjerenim na podrivanje demokratskih institucija, povjerenja javnosti, regionalne stabilnosti i evropskih integracija.
19. Potvrđujemo da proces pristupanja Evropskoj uniji stvara nove mogućnosti za našu praktičnu saradnju. Ponovo potvrđujemo našu posvećenost jačanju vladavine prava, ljudskih prava i demokratskog upravljanja, regionalne saradnje, otpornosti, povezanosti i energetske diversifikacije radi ublažavanja izazova, kao i doprinosa trajnom miru, stabilnosti i prosperitetu u našem regionu i širom Evrope.
20. Saglasni smo se da nastavimo redovan politički dijalog i koordinaciju na svim nivoima radi daljeg jačanja regionalne saradnje i ponovo potvrđujemo da sigurna, slobodna, mirna i prosperitetna Evropa nije moguća bez sigurne, slobodne, mirne i prosperitetne Ukrajine, te ostajemo posvećeni njenoj podršci.
21. Saglasili smo se da se sljedeći Samit održi u Republici Sloveniji 2027. godine.