Iran je pauzirao primjenu novog, strožeg zakona koji zahtijeva od žena da nose hidžab, rekao je zvaničnik, a mnogi posmatrači vjeruju da je zakon mogao izazvati masovne proteste slične onima koji su izbili nakon smrti Mahse Amini 2022. godine.
ADVERTISEMENT
Kontroverzni zakon, koji je iranski parlament odobrio u septembru 2023. godine, neće biti poslan vladi ove sedmice kako je planirano, kaže Shahram Dabiri, potpredsjednik zadužen za parlamentarne poslove. Ovaj razvoj zapravo znači da je Iran zaustavio donošenje zakona.
"Prema održanim raspravama, odlučeno je da ovaj zakon za sada neće biti proslijeđen vladi u parlamentu", rekao je Dabiri za proreformski dnevnik Ham Mihan ove sedmice.
Odluku o odlaganju zakona — koji nameće oštrije kazne za žene koje odbijaju da nose hidžab i za preduzeća koja ih služe — donijela su viša izvršna, zakonodavna i sudska tijela, navodi Dabiri.
Trenutno "nije izvodljivo implementirati ovaj zakon", dodao je on, ne iznoseći više detalja.
Da je zakon prošao vladi, iranski reformistički predsjednik Masoud Pezeshkian ne bi imao malo prostora za manevrisanje. Po zakonu, on je dužan da odobri zakone u roku od pet dana, nakon čega oni stupaju na snagu za 15 dana. Predsjednik nema ovlaštenje da stavi veto na zakone.
Pezeshkian bi potencijalno mogao apelirati na iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Khameneija, koji ima konačnu vlast u državnim pitanjima, da interveniše, prenosi Euronews.com.
Da je zakon usvojen, predsjednik je također mogao odbiti da postupi po zakonu ili da naloži policiji da ga ne provodi, što bi potencijalno izazvalo ustavnu krizu koju bi tvrdolinijaši mogli iskoristiti da oslabe njegovu poziciju.
Pezeshkian je ranije opisao da zakon ima "mnoga pitanja i nejasnoće".
Predložene mjere zakona uključuju novčane kazne u rasponu od 800 dolara (760 eura) za prva djela do 1.500 dolara (1.400 eura) za druga krivična djela i zatvorske kazne do 15 godina za treća krivična djela.
Poznate i javne ličnosti mogle bi se suočiti sa konfiskacijom 8 posto njihove neto vrijednosti, dok preduzeća koja uslužuju žene koje ne nose marame rizikuju novčane kazne ili zatvaranje.
Također bi se implementirale zabrane putovanja i mjere nadzora, uključujući pristup privatnim sigurnosnim snimcima. Obim zakonodavstva, predviđenog na tri godine, je bez presedana čak i po standardima Islamske Republike.
Smrt Mashe Amini u septembru 2022. godine, nakon što ju je pritvorila policija za moral jer navodno nije pravilno nosila svoj hidžab, izazvala je masovne proteste.
Teheran negira odgovornost za njenu smrt, ali su istražitelji UN-a zaključili da je ona "bila izložena fizičkom nasilju koje je dovelo do njene smrti", okrivljujući policiju za moral.
U naknadnom gušenju protesta ubijeno je najmanje 500 ljudi, a privedeno je više od 22.000.
Od tada, Iranke na ulicama sve više ignorišu postojeći zakon o hidžabu, hodajući u javnosti nepokrivene kose uprkos prijetnji hapšenja ili uznemiravanja.