Loader
Loader
Pronađite nas

Evropa "opsjednuta" kafom: Proizvodnja porasla za 15 procenata

Operacija "Pacoba" u Portugalu: Pronađena jedna od najvećih laboratorija za preradu kokaina u Evropi

    Ministri EU razvodnili prijedlog Zakona o seksualnom zlostavljanju djece: Ključna pitanja ostala neriješena

    Transparent "160 000 djece žrtava seksualnog zlostavljanja svake godine" na protestu za osudu seksualnog zlostavljanja djece (Izvor: AP Photo/Christophe Ena)
    Euronews.com/Euronews.ba
    Objavljeno

    Ministri pravde Evropske unije razvodnili su prijedlog o borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece, a neki su izrazili žaljenje što su određeni elementi prijedloga u potpunosti uklonjeni.

    ADVERTISEMENT

    S razvojem novih tehnologija, seksualno zlostavljanje djece u Evropi je u porastu.


    EU stoga želi ažurirati svoju direktivu o borbi protiv seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece, koja datira iz 2011. godine.


    Međutim, inicijalni prijedlog Komisije EU razvodnili su ministri pravde nekoliko zemalja EU. Sedam država članica, uključujući Belgiju, Finsku i Irsku, izrazilo je žaljenje zbog uklanjanja određenih dijelova prijedloga.


    "Duboko žalimo što većina država članica nije bila u mogućnosti podržati ambiciozniji pristup koji ima za cilj osigurati da djeca koja su dostigla dob za seksualni pristanak dobiju najjaču i najsveobuhvatniju moguću pravnu zaštitu od neželjenih seksualnih radnji", napisali su u saopštenju za javnost.


    Ključna pitanja su ostala neriješena


    Isaline Wittorski, regionalna koordinatorka EU u organizaciji za prava djeteta ECPAT International, posebno je zabrinuta zbog protivljenja država članica produženju roka zastare za slučajeve seksualnog zlostavljanja djece.


    Ona također žali što Vijeće nije riješilo "grooming" - proces kojim odrasla osoba namjerno prilazi maloljetnicima i manipulira njima u seksualne svrhe - za djecu koja su navršila dob za seksualni pristanak, prenosi Euronews.com.


    “Države članice su izričito odbile da u tekstu priznaju da se za dijete u stanju šoka ili opijenosti ne može smatrati da je pristalo na seksualno zlostavljanje”, dodaje ona.


    Usklađivanje kazni


    Prijedlog Komisije ima za cilj harmonizaciju definicije seksualnog nasilja nad maloljetnicima i kazni unutar EU.


    Također će ažurirati krivični zakon kako bi se kriminaliziralo silovanje djece koje se prenosi uživo na internetu, kao i posjedovanje i razmjena priručnika za pedofile i deepfakes zlostavljanja djece.


    Zastupnici EP bi, sa svoje strane, trebali podržati ambicioznije direktive. Birgit Sippel, njemačka europarlamentarka (S&D), poziva na duži rok zastarjelosti.


    "Mnogoj djeci koja su bila zlostavljana prođu godine ili čak decenije prije nego što se usude da odu na sud ili u policijsku stanicu. Dakle, ovo je vrlo važan korak koji nedostaje sadašnjoj direktivi", rekla je europarlamentarka za Euronews.


    "Nažalost, ono što vidim je da Vijeće razvodnjava gotovo sve što bi moglo poboljšati trenutnu direktivu. Zbog toga će biti veoma važno da Parlament EU zadrži vrlo čvrstu poziciju i prisili Vijeće da ide dalje i ne ograničava se na aktuelnu direktivu", dodala je.


    Tekst prijedloga se i dalje može mijenjati. Nakon glasanja poslanika u Evropskom parlamentu, održat će se pregovori između Komisije EU, Evropskog vijeća i Evropskog parlamenta.


    Procjenjuje se da je svako peto dijete u Evropi žrtva nekog oblika seksualnog nasilja. Samo u 2022. godini u EU je bilo 1,5 miliona prijava seksualnog zlostavljanja djece.


    Ministri također nisu uspjeli postići dogovor o drugom regulatornom tekstu koji ima za cilj suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu, a koji ima za cilj prisiliti platforme da otkriju i uklone sadržaj koji prikazuje seksualno nasilje nad maloljetnicima. Ovaj prijedlog izazvao je sukob između branitelja prava djece i lobija za zaštitu privatnosti.

    Možda će vam se svidjeti

    Usvojena deklaracija u Briselu: Budućnost Zapadnog Balkana je u EU

    EU i UN udružuju snage na unapređenju prevencije karcinoma u Bosni i Hercegovini