ADVERTISEMENT

Šef delegacije BiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope Saša Magazinović kazao je da to praktično znači dvojno državljanstvo za producente, odnosno da producenti iz Bosne i Hercegovine mogu raditi u drugim državama te da producenti iz drugih država u koprodukciji mogu raditi u BiH.

Ako je neki producent iz Bosne i Hercegovine angažovan na nekom projektu, pojasnio je Magazinović, to otvara mogućnost i za sve ostale, glumce i režisere.

- Ovo nije novo, postojala je i prije jedna konvencija, ali ova je značajno unaprijeđena. Ranije je koprodukcija mogla da se desi samo u okviru evropskih država. Potpisivanjem i ratificiranjem ove konvencije autori iz BiH mogu sarađivati sa ljudima iz čitavog svijeta – pojasnio je.

Magazinović kaže da to otvara značajne mogućnosti bh. ljudima za učešće u globalnim projektima, što do sada nije bila situacija.

Konvencijom su, dodao je, osigurani povoljni uslovi za učešće u bilateralnim i multilateralnim koprodukcijskim projektima, jer je učešće bh. ljudi smanjeno na 5 posto, kada se govori o multilateralnim koprodukcijskim projektima, i na 10 posto učešća gdje je slučaj da sarađuju dvije države.

- Ono što je sigurno benefit koji će proizaći iz usvajanja i ratificiranja ove konvencije jeste prepoznatljivost i iskustvo za ljude iz Bosne i Hercegovine, a da ne spominjem nova znanja i pristup novim tržištima na kojima do sada nismo imali priliku da budemo prisutni – istakao je Magazinović.

Za filmsku industriju to znači, zaključio je, nove mogućnosti, nova tržišta, a posebno priliku mladim ljudima da izađu na svjetsku scenu.

Direktor Sarajevo Film Festivala Jovan Marjanović kazao je da kino tržište samo u jednoj zemlji nije dovoljno da se troškovi proizvodnje filmova nadoknade, tako da svi, posebno evropski filmovi, razmišljaju već u startu o tome kako će izaći na što više stranih tržišta.

O onim američkim ne moramo da govorimo. Manji broj američkih filmova dominira box officeom, u kinima se prikazuje više evropskih filmova, ali 60 posto gledalaca ide na manji broj američkih filmova u cijelom svijetu. Oko 20 posto naslova ima 80 posto tržišta – kazao je

Kao jedan od načina borbe je, dodao je, i koprodukcija i Evropa je to kroz Vijeće Evrope prepoznala i olakšala, praveći pravni okvir koji omogućava da se koproducira. Podsjetio je da je to Konvencija iz 1992. koja je bila ključna za razvoj kinematografije u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini.

Tvrdi da većina filmova koje BiH proizvodi se mora koproducirati iz razloga što nema dovoljno novca na domaćem tržištu te je ideja da se kroz koprodukciju strateški otvore i druga tržišta.

Konvencija otvara niz svjetskih tržišta, olakšava saradnju i samim tim i naš posao na Cine Linku u okviru Sarajevo Film Festivala će biti da pokušamo otvoriti ta tržišta za naše producente iz regije, pa iz Bosne i Hercegovine - kazao je.

Marjanović kaže da manje zemlje jednostavno nisu do sada mogle da sa novcem koji imaju na raspolaganju na svojim tržištima na ravnopravan način učestvuju u većim, ambicioznim međunarodnim projektima.

Ono što je problem je nedostatak domaćih sredstava. Govorimo o konvenciji koja nam omogućava da sarađujemo sa inostranstvom i da imamo bolji pristup međunarodnim fondovima, ali domaće finansiranje treba biti temelj - poručio je.

Najavio je da će sljedeće godine Sarajevo Film festival biti održan od 15. do 22. augusta.

Menadžerica projekta Sarajevo grad filma UNESCO-a Ines Radić najavila je da će večeras biti održana Noć kina, tradicionalna manifestacija koja će četvrti put besplatno otvoriti vrata kina u Sarajevu.

Na Noć kina, 18. decembra, od 17 sati do ponoći besplatan ulaz na filmove je u sljedećim kinima: Centar za djecu i omladinu, Cineplexx, CineStar, Dom kulture Ilidža – Kino Igman, Free kino Valter, kino Meeting Point, kino Novi Grad i Kinoteka BiH.