Xi Jinping i Vladimir Putin razmijenili su u nedjelju "čestitke u pismima" uoči posjete ruskog predsjednika Pekingu ove sedmice, samo četiri dana nakon što je Donald Trump napustio Kinu.
ADVERTISEMENT
Xi, kineski lider, izjavio je da je bilateralna saradnja između Rusije i Kine "nastavila da se produbljuje i učvršćuje", dok se ove godine obilježava 30. godišnjica strateškog partnerstva dvije zemlje, prenijeli su kineski državni mediji. Putinova posjeta Pekingu zakazana je za utorak i srijedu.
Šta je zapravo postignuto na Trumpovom i Xijevom "samitu u zastoju" u Pekingu? Naime, u tekstu objavljenom u državnom tabloidu Global Times danas, navodi se da posjete američkog i ruskog predsjednika pokazuju da Peking "ubrzo postaje središte globalne diplomatije".
"Tijesno povezane posjete izazvale su veliku pažnju, a analitičari ističu da je izuzetno rijetko u periodu nakon Hladnog rata da jedna zemlja ugosti lidere SAD-a i Rusije jedan za drugim u roku od nedjelju dana", naveo je Global Times, prenosi Guardian.
Produbljeni odnosi Kine i Rusije izazivaju zabrinutost na Zapadu, posebno otkako je Moskva pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu 2022. godine. Prema zapadnim diplomatama i analitičarima, kineska ekonomska i diplomatska podrška Rusiji od tada pomaže održavanju rata.
Dvojica lidera sastala su se više od 40 puta, što daleko nadmašuje broj Xijevih susreta sa zapadnim liderima.
Bilateralna trgovina između Kine i Rusije dostigla je rekordne nivoe od 2022. godine, pri čemu Kina kupuje više od četvrtine ruskog izvoza. Velike kineske kupovine ruske sirove nafte donijele su Moskvi stotine milijardi dolara prihoda za rat u Ukrajini.
Prema podacima koje je prikupio Centar za istraživanje energije i čistog vazduha, Peking je od početka invazije punog obima kupio više od 367 milijardi dolara ruskih fosilnih goriva.
Te kupovine doprinijele su energetskoj bezbjednosti Kine, koja je postala posebno važna nakon što je kriza na Bliskom istoku zaustavila transport nafte kroz Ormuski moreuz.
Ni rat u Ukrajini, niti kinesko-ruski odnosi, izgleda nisu bili značajna tema razgovora Trumpa i Xija prošle nedjelje. Kinesko saopštenje o glavnom bilateralnom sastanku samo je kratko pomenulo "ukrajinsku krizu", dok se u američkom saopštenju ona uopšte ne pominje.
Umjesto toga, razgovori SAD-a i Kine bili su fokusirani na trgovinu, Tajvan i rat na Bliskom istoku, pri čemu je Trump izjavio da se Kina slaže s njim oko važnosti ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza.
Xi je takođe izvršio pritisak na Trumpa po pitanju Tajvana, upozorivši ga na mogućnost sukoba ukoliko se tim pitanjem ne bude pravilno upravljalo. Trump je napustio Peking rekavši da još nije odlučio da li će odobriti višemilijardni paket američkog naoružanja za Tajvan. Obustavljanje prodaje predstavljalo bi veliku pobjedu za Peking, koji želi da preuzme kontrolu nad samoupravnim ostrvom, čemu se protivi većina stanovnika Tajvana.
Joseph Webster, viši saradnik Atlantskog savjeta, napisao je u biltenu da bi "Tajvan mogao biti podtekst sastanka Xija i Putina". Webster smatra da Peking možda želi da potpiše dodatne sporazume o fosilnim gorivima s Moskvom kako bi osigurao energetske zalihe u slučaju budućeg sukoba. Proširenje kapaciteta ruskih naftovoda ka Kini "značajno bi povećalo kinesku naftnu bezbjednost u slučaju tajvanskog scenarija“, napisao je Webster.
Rusija već duže vrijeme pokušava da podstakne Kinu da nastavi projekat gasovoda "Snaga Sibira 2", koji bi dodao još 50 milijardi kubnih metara kapaciteta postojećoj mreži između dvije zemlje.
Nedavnu posjetu Trumpa Kini i buduću Putinovu Pekingu komentarisao je za Euronews Srbija novinar Branko Žujović, koji je ocijenio da je došlo do primjetne promjene u Trumpovom pristupu u odnosu na raniji period. On je rekao da mu se čini da je u Pekingu ovih dana "zatečen jedan drugačiji Donald Trump, takoreći njegov blizanac u odnosu na prošlogodišnjeg Trumpa".
Kako kaže, ton razgovora i poruke iz Pekinga bili su znatno uzdržaniji u odnosu na ranije periode. Navodi i da se ton koji je saopšten u Pekingu bitno razlikuje od ranijeg, prilično agresivnog i dinamičnog stava koji je Trump iskazivao. On dodaje da kineska strana nije ostavila prostor za nejasnoće kada je riječ o Tajvanu.
Donald Trump i Xi Jinping (Izvor: Kenny Holston/Pool Photo via AP)
Kineski domaćini su, ocijenio je Žujović, vrlo jasno saopštili da je Tajvan pitanje svih pitanja i da se ne može dovesti u pitanje teritorijalni integritet Kine.
Prema njegovim riječima, Trump nije želio da ulazi u direktnu konfrontaciju sa Pekingom tokom posjete. Kako je dodao, nije bio u poziciji da provocira kineske domaćine, niti je želio da to čini. Podsjetio je i da je pitanje Tajvana tradicionalno jedno od ključnih tačaka američko-kineskih odnosa, posebno u periodima administracija republikanaca.
"Prodaja naoružanja Tajvanu uvijek je bila povećavana kada bi republikanci bili u Bijeloj kući", naveo je on.
Žujović je naveo i da trenutni globalni kontekst ograničava manevarski prostor Washingtona. Navodi i da Trump više nije u poziciji da "gura prst u oko Kini“, istakavši da ima i drugih globalnih kriza koje utiču na američku spoljnu politiku. Govoreći o situaciji na Tajvanu, Žujović je istakao da se paralelno sa međunarodnim odnosima odvijaju i unutrašnje političke promjene. Kako navodi, opozicione strukture su uticale na promjene u vojnom budžetu, što je izazvalo političke tenzije.
"To je izazvalo veliki potres koji možda nije vidljiv u globalnim razmjerama, ali je na Tajvanu veoma važno pitanje", rekao je on.
Komentarišući najavljenu posjetu ruskog predsjednika Vladimira Putina Pekingu, Žujović je rekao da ona ne mora nužno biti direktno povezana sa Trumpovim dolaskom.
"To je posjeta koja je planirana ranije, sa formalnim povodima, uključujući godišnjice sporazuma između Rusije i Kine", rekao je on.
Ukrajinski konflikt i globalne krize, kako je dodao, ne mogu se posmatrati odvojeno od kineske uloge. Kina, naveo je, postavlja se kao važna država koja može da poveže različite strane i utiče na tok događaja. Na pitanje da li Kina koristi globalnu nestabilnost, Žujović odbacuje takvu ocjenu.
"Ne bih rekao da Kina koristi nestabilnost u svijetu. Rekao bih da se postavlja kao konstruktivna strana koja pokušava da obezbijedi stabilnost", naveo je on.
Prema njegovim riječima, kineski prioritet je ekonomski razvoj i stabilno međunarodno okruženje. Navodi da Kina želi stabilan svijet jer smatra da je to uslov za njen razvoj. Govoreći o globalnim odnosima moći, Žujović ocjenjuje da svijet više nije unipolaran.
"Nema ni najmanje sumnje da se multipolarni svijet rodio i da sada imamo više centara odlučivanja", rekao je on.
Washington, naveo je, više ne donosi odluke samostalno kao ranije. SAD su, ocijenio je, suočene sa silama koje su im dorasle i sada je sve više pitanje dogovora, a ne unilateralnih poteza.
O simboličkim aspektima susreta, uključujući ceremonijal i gestove tokom posjete, Žujović ističe da oni imaju dodatni diplomatski značaj. On posebno ukazuje na simboliku kineskog "Hrama neba" i poruke koje Kina šalje kroz tradiciju.
"To je poruka harmonije i blagostanja, veoma važna simbolička poruka upućena svijetu", rekao je Žujović.