Vijesti u inostranoj štampi o pregovorima između SAD i Irana djeluju veoma kontradiktorno u posljednjih nekoliko dana, od međusobnih optužbi do informacija koje upućuju na to da se stavovi sukobljenih strana približavaju. No, međutim, posljednje glasine i izjave možda ukazuju da se u narednom periodu može očekivati postizanje dogovora.
ADVERTISEMENT
Posljednji dani aprila donijeli su veoma oštre poruke iz Teherana i Vašingtona koje su bile upućene drugoj strani u vezi s budućnošću pregovora o kraju rata. Trumpova administracija je govorila da blokada Hormuškog moreuza od strane SAD ima za cilj da izazove energetsku krizu i dovede Iran pred kapitulaciju za pregovaračkim stolom, piše Euronews Srbija.
S druge strane, od iranskih zvaničnika mogli su se čuti glasovi da je zabranjeno pregovarati o nuklearnom programu, da su američke objave o visini ratne štete netačne (25 milijardi dolara), te da je Iran spreman na eventualni napad i da će „neviđeno odgovoriti“.
Ali ubrzo nakon ovih zapaljivih izjava, preduzeti su konkretni koraci koji sugerišu da stvari oko pregovora idu u drugom smjeru. Američka centralna komanda (CENTCOM) je krajem aprila objavila da se nosač aviona USS Džerald Ford povlači sa Bliskog istoka do matične luke u Norfolku (SAD). Zvanično objašnjenje, koje je prenijela inostrana štampa, jeste da je riječ o tehničkom pregledu i popravci zbog ranijeg požara koji se desio na ovom brodu, zbog čega je on povučen sa Bliskog istoka na Krit, a potom do hrvatske luke u Splitu.
Svakako, američke snage i dalje raspolažu s druga dva nosača aviona, što je ozbiljan instrument sile, ali su oba raspoređena u Indijskom okeanu radi održavanja blokade Ormuskog moreuza. USS Džerald Ford bio je namijenjen da brani vazdušni prostor Izraela od iranskih napada i raketa koje stižu od strane Huta i Hezbolaha, što može sugerisati da u američkoj vojsci više ne razmišljaju toliko o odbrani svog saveznika i eventualnoj ponovnoj regionalnoj eskalaciji konflikta, već je potrebno vršiti pritisak na Irance preko blokade moreuza radi sklapanja sporazuma.
Kako su to prenijeli svjetski mediji, Trump je u petak, 1. maja, poslao pismo Kongresu u kojem je istakao da je rat s Iranom završen. To je bilo svojevrsno opravdanje zašto se odustaje od daljih akcija, dok s druge strane američki zakoni ograničavaju dalje djelovanje Trumpa. Kako je ustanovljeno rezolucijom o ratnim ovlaštenjima iz 1973. godine, predsjednik SAD ima pravo da vodi rat sa stranom silom bez odobrenja Kongresa samo 60 dana, nakon čega mora da traži odobrenje ovog tijela ili prekine napad. Kako je taj rok istekao upravo 1. maja (60 dana od 28. februara), jasno je zašto je sadašnji američki predsjednik učinio ovakav korak.
Dobar signal je objava predsjednika FIFA Đanija Infantina da će na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u fudbalu koje se održava u SAD igrati reprezentacija Irana. Takva odluka nije mogla biti donesena bez konsultacija sa zvaničnim krugovima u Vašingtonu i ona može sugerisati da se pozicije dvije strane približavaju.
Gianni Infantino I Donald Trump (Izvor: AP Photo/Chris Carlson)
Prema navodima iranske agencije Tasnim, povezane sa Iranskom revolucionarnom gardom, američka administracija iznijela je plan od devet tačaka pred vlastima u Teheranu preko pakistanskih posrednika, tražeći dvomjesečni prekid vatre. Zvanični Teheran je uputio svoj prijedlog sklapanja mira, ali je on izazvao oštru reakciju suprotne strane, jer se insistiralo prvo na otvaranju moreuza, a zatim na raspravi o nuklearnom programu i sklapanju dogovora u roku kraćem od jednog mjeseca. Zato je iranska vlada u subotu, 2. maja, odgovorila preko Pakistana novim kontraprijedlogom od 14 tačaka. Tim dokumentom traže se garancije da američke snage neće počiniti novu agresiju na Iran, ukidanje pomorske blokade, isplata ratne odštete Iranu, uspostavljanje trajnog mira na Bliskom istoku, oslobađanje zamrznute imovine i formiranje novog mehanizma plovidbe u Hormuškom moreuzu.
Izgleda da je ovaj dokument ostavio negativan utisak na Trumpa, pa je poslao oštriju poruku tokom izjave za štampu u državi Floridi. Na pitanje novinara da li će SAD ponovo pokrenuti vojne udare na Iran, istakao je da je to moguće.
„Ako se budu loše ponašali (Iran), ako urade nešto loše, ali za sada ćemo vidjeti. Postoji mogućnost da se to desi“, rekao je.
U daljim razmatranjima naveo je na društvenim mrežama da Iran „još nije platio dovoljno veliku cijenu“. Sve u svemu, djeluje da su ove izjave u skladu s dosadašnjom retorikom američkog predsjednika i načinom obraćanja javnosti, te ih ne treba previše ozbiljno shvatati.
Donald Trump (Izvor: AP Photo/Manuel Balce Ceneta)
Između ostalog, i anketa koju su u petak objavili Ipsos, Washington Post i NBC News pokazuje da je 61 odsto američkih građana protiv rata s Iranom te da je ta akcija bila greška. Samo 34 odsto pozitivno je ocijenilo takvu odluku, što je ozbiljna poruka o nepopularnosti Trumpove politike, koja se može negativno odraziti na budućnost njegove Republikanske stranke na izborima u novembru 2026. godine, ali i na narednim predsjedničkim izborima.
Iako on na njima neće učestvovati, pitanje je da li će moći da se obezbijedi pobjeda potpredsjednika SAD J. D. Vensa ili državnog sekretara Marka Rubija, koji se izdvajaju kao najozbiljniji kandidati.