ADVERTISEMENT

S obzirom na to da kroz ovaj uski prolaz prolazi petina svjetske potrošnje nafte, vijest o prohodnosti direktno utiče na sve, od cijena na benzinskim pumpama do geopolitičkih strategija velikih sila.

Tankeri koji su čekali na ulazu ili bili preusmjereni oko Afrike (Rt dobre nade) sada skraćuju rute, što smanjuje troškove transporta i osiguranja, a to se posljedično odražava na stabilizaciju maloprodajnih cijena goriva.

Cijene nafte pale su za oko 13 odsto u nakon što je iranski ministar spoljnih poslova Abbas Araghchi objavio da je Hormuški moreuz otvoren za sve komercijalne brodove do kraja prekida vatre u Libanu.

Američki predsjednik Donald Trump potom je saopštio da je Iran pristao da nikada više neće zatvoriti moreuz.

Barel brent nafte pojeftinio je za 12,87 dolara i sada košta 86,52 dolara, a teksaška sirova nafta prodaje se po cijeni od 81,19 dolara po barelu.

Obje cijene su najniže od 10. marta i na putu su da zabilježe najveći pad u jednom danu od 8. aprila.

Šta to znači za ostatak svijeta?

Za zemlje u razvoju i velike uvoznike (poput Kine, Indije i EU), ovo je ključno za obuzdavanje inflacije. Jeftiniji energenti znače niže troškove proizvodnje i transporta robe.

Zemlje poput Japana i Južne Koreje, koje se oslanjaju na Bliski istok za gotovo 80% svojih potreba, sada mogu ponovo uspostaviti redovne zalihe.

Kada će se sve stabilizovati?

Iako je moreuz otvoren, fizička stabilizacija nije trenutna.

Trebaće proći sedam do 14 dana da se raščisti "gužva" tankera koji su bili na čekanju.

Potpuna stabilizacija cijena i tržišta očekuje se tek kada se potvrdi da je prolaz trajno siguran i da nema opasnosti od novih incidenata. Analitičari predviđaju period od mjesec dana za povratak na predvidljive tržišne osnove.

Reakcije i mišljenja

UN i velike sile pozdravljaju ovaj potez kao ključan korak ka deeskalaciji. Diplomate naglašavaju da je sloboda plovidbe univerzalno pravo koje ne smije biti talac političkih sukoba.

Ekonomski stručnjaci upozoravaju na oprez. Dok god su tenzije u regionu visoke, "Hormuški rizik" će ostati prisutan u pozadini svih berzanskih kalkulacija.

Brodarske kompanije izražavaju olakšanje, ali traže dodatne sigurnosne garancije ili pratnju ratnih mornarica dok se situacija potpuno ne smiri.

Reakcije Teherana i Vašingtona

Dok se tankeri polako kreću kroz moreuz, diplomatski rat riječima zamijenjen je opreznim, ali snažnim izjavama koje ocrtavaju novu realnost na terenu.

Iz Vašingtona stižu poruke koje naglašavaju ulogu međunarodnog pritiska i prisustva Pete flote.

State Department je u prvoj izjavi istakao da "otvaranje moreuza nije ustupak, već obaveza prema međunarodnom pravu". Naglašeno je da će SAD, zajedno sa saveznicima, nastaviti da nadgledaju prolaz kako bi se osiguralo da komercijalni transport ne bude ponovo ugrožen.

Bijela kuća je poručila da je stabilizacija cijena nafte prioritet za globalnu ekonomiju, ali su istovremeno upozorili da sankcije i politički pritisci na Teheran ostaju na snazi dok se ne riješe dublji sporovi.

Teheran, sa druge strane, otvaranje moreuza predstavlja kao čin dobre volje, ali uz jasna upozorenja.

Iransko Ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da je "sigurnost Hormuškog moreuza odgovornost regionalnih zemalja, a ne stranih sila koje dolaze sa drugog kraja svijeta". Ovim direktno osporavaju prisustvo američkih i evropskih ratnih brodova.

Iranski vojni zvaničnici su naglasili da je moreuz otvoren za "dobronamjerne aktere", ali da zadržavaju pravo na odgovor u slučaju bilo kakvih prijetnji njihovim nacionalnim interesima ili bezbjednosti.

Analitičari primjećuju da su ove izjave, iako naizgled pomirljive u smislu deblokade, i dalje duboko suprotstavljene.

Amerika insistira na internacionalizaciji sigurnosti moreuza, dok Iran insistira na isključivoj regionalnoj kontroli.

Ovakav jaz u stavovima znači da je moreuz "otvoren, ali pod lupom". Tržišta su reagovala pozitivno jer je protok nafte ponovo uspostavljen, ali "premija rizika" neće potpuno nestati sve dok Vašingtona i Teheran ne postignu bar minimalan nivo međusobnog povjerenja ili novi sporazum o deeskalaciji.