Pitanje izlaska Sjedinjenih Američkih Država iz NATO-a više nije samo tema teoretskih debata, već ozbiljan geopolitički scenario. S obzirom na to da je SAD "kičma" Alijanse, odlazak SAD bi značio fundamentalni potres globalnog poretka.
Donald Trump je u svojim nedavnim istupima (posebno u intervjuu za britanski Telegraph) znatno zaoštrio retoriku.
Donald Trump: NATO je tigar od papira
Trump je izrazio "gađenje" jer evropski saveznici nisu podržali američke vojne akcije u Iranu početkom ove godine.
Izjavio je da je povlačenje SAD-a iz pakta sada "izvan svake sumnje" (beyond reconsideration), nazivajući NATO "tigrom od papira" za kojeg i Putin zna da nema stvarnu moć bez Amerike.
Godinama insistira da Evropa "mora platiti svoje račune", a sada to koristi kao ultimativni uslov za ostanak.
Mark Rutte: Vrijeme nije na našoj strani
Generalni sekretar NATO-a, Mark Rutte, pokušava balansirati između diplomatije i realnosti.
Rutte je potvrdio da je imao "vrlo iskrene i otvorene" razgovore s Trumpom, priznajući da je američki predsjednik opravdano razočaran nedostatkom podrške saveznika u nedavnim konfliktima.
On upozorava da Evropa mora preći na "ratni mentalitet" i drastično povećati ulaganja, naglašavajući da "vrijeme za akciju ističe" i da se Evropa više ne smije oslanjati isključivo na Washington.
Pravne prepreke: Može li SAD tek tako otići?
Iako Trump prijeti odlaskom, proces nije jednostavan.
Član 13: Prema osnivačkom aktu NATO-a, država mora dati obavijest godinu dana unaprijed prije nego što zvanično napusti savez.
Američki Kongres: 2023. godine u SAD-u je donesen zakon koji zabranjuje predsjedniku da jednostrano povuče zemlju iz NATO-a bez odobrenja Senata ili posebnog akta Kongresa. Ovo bi vjerovatno dovelo do ustavne krize i dugotrajnih pravnih bitki.
Mogući scenariji u slučaju povlačenja
Ako bi Amerika zaista napustila NATO ili pasivizirala svoju ulogu, svijet bi se suočio sa sljedećim opcijama:
- Evropeizacija odbrane (Najvjerovatniji scenario)
- Evropske sile (Njemačka, Francuska, Poljska) bi morale preuzeti liderstvo. To bi značilo povećanje vojnih budžeta na 5% BDP-a (trenutni cilj je 2%), stvaranje zajedničke evropske komande koja bi zamijenila američke strukture.
Evropi nedostaju strateški transportni avioni, satelitski sistemi i nuklearni kišobran koji bi u potpunosti parirao Rusiji.
Ruska ekspanzija
Bez američkih trupa u Njemačkoj i Poljskoj, istočno krilo NATO-a (Baltičke zemlje, Poljska, Rumunija) postalo bi izuzetno ranjivo.
Rusija bi mogla testirati Član 5 (kolektivna odbrana) manjim upadima, znajući da evropske zemlje možda neće htjeti riskirati totalni rat bez američke nuklearne podrške.
Raspad na regionalne saveze
Umjesto jednog velikog NATO-a, mogli bi nastati manji blokovi:
- Sjeverno-istočni blok: Britanija, Poljska, Baltik i Skandinavija (fokusirani na Rusiju).
- Južni blok: Francuska, Italija, Španija (fokusirani na Mediteran i Afriku).
Odlazak Amerike iz NATO-a ne bi značio samo kraj jednog saveza, već kraj ere u kojoj je Zapad bio jedinstven vojni blok. Dok Trump vidi NATO kao teret, saveznici ga vide kao jedinu branu od širenja sukoba. Bez obzira na ishod izbora i pregovora, poruka iz 2026. je jasna: Evropa se mora naoružati kao da je već ostala sama.