Međunarodni monetarni fond (MMF) smanjio je osnovnu projekciju globalnog rasta za 2026. godinu s 3,3 posto u januaru na 3,1 posto, dok se i dalje očekuje da će globalna inflacija porasti za 4,4 posto ove godine prije nego što se ohladi na 3,7 sljedeće godine.
ADVERTISEMENT
MMF je saopćio da bi izgledi globalnog rasta bili revidirani naviše da nije bilo rata na Bliskom istoku koji je izbio krajem februara, budući da su prethodne projekcije bile podržane snažnim tehnološkim investicijama i otpornim finansijskim uslovima, prema izvještaju agencije Svjetski ekonomski izgledi (WEO) objavljenom u utorak.
Rat SAD-a i Izraela u Iranu i naknadne odmazde Teherana koje su eskalirale u totalni rat u regiji stvorili su masivnu ekonomsku protivsilu, uzrokujući vrlo nestabilnu situaciju, što je navelo MMF da napusti svoj tradicionalni osnovni scenario u korist referentne prognoze.
Referentni model prognoze pretpostavlja da će rat i njegov obim biti strogo ograničeni, dok se očekuje da će poremećaji u lancu snabdijevanja nestati do sredine 2026. godine.
MMF je upozorio da će rizici od pada i dalje dominirati globalnim izgledima te da bi u slučaju da energetska infrastruktura na Bliskom istoku pretrpi daljnju štetu ako se sukob proširi, globalni rast mogao biti samo dva posto ove godine, dok bi inflacija mogla porasti iznad šest posto do 2027. godine.
Izvještaj je pokazao da će se ekonomski danak sukoba osjetiti u različitom stepenu, s revizijama rasta prema dolje uglavnom koncentriranim u zemljama u razvoju i zemljama u razvoju, čije su prognoze za ovu godinu smanjene za 0,3 procentna poena.
Prognoze za razvijene ekonomije ostale su uglavnom nepromijenjene, ali ako sukob postane ozbiljniji, ekonomski danak za zemlje u razvoju mogao bi biti gotovo dvostruko veći od utjecaja koji trpe razvijene ekonomije.
Ekonomski danak je u velikoj mjeri koncentrisan na Bliskom istoku, posebno u Iranu, čija se ekonomija predviđa da će se ove godine smanjiti za 6,1 posto, dok se očekuje da će se susjedni izvoznici nafte poput Katara i Iraka suočiti sa značajnom kolateralnom štetom, s padom njihovih ekonomija od 8,6 odnosno 6,8 posto.
Procjene rasta Kuvajta i Bahreina pokazuju da će se ekonomije ove dvije zemlje smanjiti za 0,6 odnosno 0,5 posto ove godine, dok će rasti za 2,8 odnosno 11,3 posto u 2027. godini.
Uticaj nije ograničen samo na zemlje Bliskog istoka. Očekuje se da će i zapadne ekonomije osjetiti udarne talase, a MMF je snizio svoju prognozu rasta za SAD za 2026. godinu na 2,3 posto, a za eurozonu sa 1,3 na 1,1 posto ove godine i sa 1,4 na 1,2 posto za 2027. godinu, uglavnom zbog smanjenih očekivanja rasta za Njemačku, Francusku, Italiju i Španiju.
Procjena rasta za Njemačku smanjena je sa 1,1 na 0,8 posto u 2026. godini i sa 1,5 na 1,2 posto za 2027. godinu. Projekcije rasta za Francusku smanjene su sa jedan na 0,9 posto za ovu godinu i sa 1,2 na 0,9 posto za sljedeću godinu.
Podaci za Italiju revidirani su naniže sa 0,7 na 0,5 posto i za ovu i za sljedeću godinu, dok je prognoza ekonomskog rasta za Španiju smanjena sa 2,3 na 2,1 posto za ovu godinu i sa 1,9 na 1,8 posto za 2027. godinu.
U međuvremenu, procjena rasta za Kinu smanjena je sa 4,5 na 4,4 posto za ovu godinu, dok je za sljedeću godinu zadržana na četiri posto, dok su prognoze rasta za Indiju i Rusiju revidirane naviše sa 6,4 na 6,5 posto i sa 0,8 na 1,1 posto za ovu godinu.
Projekcija za Indiju za 2027. godinu ostala je nepromijenjena, dok se očekuje da će ruska ekonomija porasti za 1,1 posto u 2027. godini u odnosu na prethodnu procjenu od jedan posto, pokazali su podaci.
Što se tiče Turske, makroekonomski izgledi su se ohladili, ali MMF i dalje predviđa da će ekonomija zemlje porasti za 3,4 posto u 2025. i 3,5 u 2027. godini, što predstavlja pad u odnosu na rast od 4,2 posto koji je prognozirao za zemlju prije tri mjeseca.
Izvještaj je pokazao da se očekuje da će Turska imati upornu stopu inflacije na kraju godine od 28,6 posto u 2026. i 21,4 u 2027. godini, kao i stopu nezaposlenosti od 8,3 posto ove godine i 8,7 posto sljedeće godine usred tekućih turbulencija na Bliskom istoku.
MMF je upozorio da pored geopolitičkih rizika povezanih s ratom, postoji i rastući protekcionizam u trgovini, rekavši da bi novi trgovinski sporovi mogli doći do izražaja u trenutnoj klimi, posebno usred porasta rijetkozemnih elemenata (REE) u globalnim lancima snabdijevanja, što, prema riječima agencije, predstavlja nestabilnu tačku trenja.
Usred rastućih geopolitičkih tenzija, vlade širom svijeta troše više na odbrambene budžete.
"Povećanje odbrambenih troškova, potaknuto porastom geopolitičkih tenzija, moglo bi kratkoročno potaknuti ekonomsku aktivnost, ali i izazvati inflacijske pritiske, oslabiti fiskalnu i vanjsku održivost i riskirati istiskivanje socijalnih troškova, što bi zauzvrat moglo izazvati nezadovoljstvo i društvene nemire", upozorio je MMF.
Izvještaj se dotakao i potencijalne reevaluacije procjena profita umjetne inteligencije (AI), navodeći da bi nepredvidivi porast tehnologije i njeno ubrzano široko usvajanje mogli donijeti značajna povećanja produktivnosti, ali da i dalje postoji potencijal za stvaranje balona umjetne inteligencije.
MMF je upozorio da bi, ako tržište umjetne inteligencije brzo reevaluira rastuća očekivanja profita od umjetne inteligencije, mogao uslijediti nagli pad investicija i masovna korekcija na globalnim finansijskim tržištima.