Cijela Kuba sinoć je ponovo ostala bez električne energije, što predstavlja drugi potpuni kolaps elektroenergetskog sistema u manje od sedam dana, ostavljajući više od 10 miliona ljudi u mraku. Kubansko ministarstvo energetike potvrdilo je da je došlo do potpunog ispada nacionalne mreže te da su pokrenuti protokoli za njenu obnovu, prenosi CNN.
ADVERTISEMENT
Do ovog kolapsa došlo je dok se otok još oporavljao od prethodnog prekida napajanja u ponedjeljak, prvog otkako su Sjedinjene Američke Države ranije ove godine počele blokirati isporuke goriva iz Venecuele. Neposredno prije subotnjeg nestanka struje, državna elektroprivreda objavila je da se u večernjim satima, u vrijeme najveće potrošnje, očekuje manjak od 1704 megavata.
Američki predsjednik Donald Trump posljednjih sedmica često govori o Kubi, predviđajući skori kolaps tamošnje komunističke vlasti. U ponedjeljak se javno zapitao hoće li imati „čast preuzeti“ otok.
„Znate, cijeli život slušam o Sjedinjenim Državama i Kubi, kada će Sjedinjene Države imati čast preuzeti Kubu? To je velika čast“, rekao je Trump u Bijeloj kući. „Preuzeti Kubu na neki način, da, preuzeti je – mislim, bilo da je oslobodim ili preuzmem, mislim da s njom mogu raditi šta god želim.“
Predsjednik nije odgovorio na pitanje da li bi takva operacija uključivala upotrebu sile, poput američkog hapšenja venecuelanskog predsjednika Nicolása Madura u januaru.
Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel jučer je u obraćanju međunarodnim aktivistima koji dostavljaju humanitarnu pomoć izjavio da njegova vlada priznaje kako „može doći do napada na Kubu“ te da se u skladu s tim priprema.
Prošle sedmice Díaz-Canel je u obraćanju naciji potvrdio da Kuba vodi razgovore s američkim zvaničnicima o mogućem ukidanju embarga na gorivo. Kubanska vlada je, međutim, naglasila da ne namjerava pregovarati o svom političkom sistemu.
Kuba je pod strogim američkim ekonomskim embargom još od 1959. godine, kada su revolucionari predvođeni Fidelom Castrom srušili režim Fulgencija Batiste. Zemlja je i ranije prolazila kroz teške ekonomske krize, uključujući takozvani „Specijalni period“ nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, kada je ostala bez ključne vanjske pomoći.
Aktuelna kriza jednako je ozbiljna. Nedostatak goriva iz Meksika i Venecuele gotovo je zaustavio turizam, poremetio obrazovni sistem, smanjio kapacitete bolnica i onemogućio poljoprivrednicima da plasiraju proizvode na tržište.