ADVERTISEMENT

- Zalagaćemo se za deeskalaciju i povratak stabilnosti na Bliski istok. Borbe bi trebalo da prestanu, bar na nekoliko dana, kako bi se pokušalo dati šansu pregovorima - izjavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron po dolasku na današnji sastanak.

Nakon izraelskog napada na iransko plinsko polje South Pars, Iran je uzvratio napadima na više energetskih lokacija u regionu, uključujući ključna katarska gasna postrojenja.

Reagujući na uzvratne napade, Trump je zaprijetio da će, ukoliko Teheran ponovo napadne Katar, "u potpunosti raznijeti" South Pars - najveće gasno polje na svijetu, koje Iran dijeli s Katarom. 

- Potrebno nam je izlaz iz ovog rata, a ne eskalacija - poručila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas.

Novi napadi na energetske objekte podigli su cijene goriva, produžavajući rast koji je počeo nakon američkih i izraelskih udara na Iran prije gotovo tri sedmice.

Države članice EU imaju različite stavove o tome kako ublažiti teret visokih računa za energiju za građane i privredu

Uoči samita, grupa od pet zemalja EU, uključujući Španiju i Švedsku, pozvala je na snažnije ulaganje u obnovljive izvore energije kao odgovor na rast cijena. Druge, poput Italije i Poljske, zalažu se za reformu sistema EU za trgovinu emisijama (ETS).

Prema ETS-u, kompanije u sektorima kao što su proizvodnja električne energije, industrijska proizvodnja i avijacija moraju kupovati dozvole za emisiju stakleničkih plinova. Sistem trenutno obuhvata oko 40 posto ukupnih emisija EU.

Kritičari smatraju da visoke cijene energije i troškovi emisija predstavljaju veliki teret za energetski intenzivne industrije.

Njemačka je nedavno zagovarala prilagodbe sistema, uključujući promjene limita emisija koje industrijska postrojenja smiju imati kako bi ostvarila pravo na besplatne dozvole.

Nagli rast cijena nafte i gasa ponovo je otvorio raspravu o mogućim subvencijama ili ograničenju cijena.

Sastanak u Buxellesu održava se u jeku spora između Trumpa i evropskih saveznika o vojnoj pomoći za osiguranje sigurnog prolaza trgovačkih brodova kroz Hormuški moreuz.

Trump je više puta prijetio saveznicima u okviru NATO-a zbog njihove nespremnosti da se uključe u osiguranje prolaza, čak sugerišući da NATO može imati "veoma lošu" budućnost.

Evropski saveznici su, međutim, odbacili učešće u mogućoj vojnoj operaciji za osiguranje isporuke goriva.

Njemački kancelar Friedrich Merz ponovio je stav da će se Njemačka moći uključiti tek "kada oružje utihne" i uz međunarodni mandat.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte izrazio je optimizam da će spor biti riješen.

- Uvjeren sam da će saveznici, kao i uvijek, učiniti sve u korist naših zajedničkih interesa. Pronaći ćemo način da idemo naprijed. Svi se slažu da ovaj moreuz ne može ostati zatvoren. Mora se ponovo otvoriti što je prije moguće. To je ključno za svjetsku ekonomiju - rekao je Rutte, prenosi DPA.