Put Irana u demokratiju ili u pakao – tako njemačka štampa postavlja naizgled jednostavno pitanje nakon komplikovanja situacije na Bliskom istoku usljed napada Izraela i SAD-a na Iran.
ADVERTISEMENT
Ključna stvar za odgovor biće: u kojoj mjeri će opozicija uspjeti da preuzme vlast, kaže Marina Kostić-Šulejić iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
“Možemo očekivati dalju eskalaciju. Za razliku od juna prošle godine, SAD će ići do kraja, do potpune promjene režima, a Iran se u junu ni u vojnom ni u obavještajnom smislu nije pokazao sposobnim da zaštiti svoje ljude.”
Pregovori koji su prethodili napadima bili su "alibi diplomatija", paravan za vojnu intervenciju, kaže sagovornica Euronewsa Srbija. No, kako će Iran uzvratiti?
“Samo sinoć su pogođene tri bolnice u Teheranu, uključujući i centar za brigu o invalidima. Svako mjesto sa kojeg se vrši napad na Iran smatra se legitimnim ciljem”, kaže Mohamed Sadek Fazli, ambasador Irana u Srbiji.
Pa tako i Libanon.
“U Bejrutu se dešava to da smo mi uključeni u rat, ali to nije ništa novo. Možda će istoričari u budućnosti ovo nazvati nečim što je počelo 7. oktobra, kada je Hamas napao Izrael. Iako većina Libanaca, osim Hezbolaha, ne želi ovaj rat, to je nešto u šta smo uvučeni. Važno je zapitati se kako će se sve ovo završiti”, rekao je Nadim Šehadi, viši saradnik Chatham House.
Slomom teokratije u Iranu, trećim svjetskim ratom ili za pregovaračkim stolom – analizira se. Branka Latinović, članica Foruma za međunarodne odnose, kaže da je stanje najpreciznije opisao generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres, koji je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN ukazao na kršenje međunarodnog prava od strane svih uključenih aktera.
“Ne znamo tačno koja je snaga Irana, iako su se njegovi potencijali pokazali kao značajni i on spada u grupu zemalja koju ne treba potcjenjivati, kako zbog oružja koje posjeduje, tako i zbog iskustva vojnog kadra koji ima”, rekla je Branka Latinović, članica Foruma za međunarodne odnose.
Saarbrücker Zeitung primjećuje da je Trump udario na Iran na „podsticaj Benjamina Netanyahua“, a protivno savjetima arapskih partnera. Sada te arapske sunitske zemlje potpisuju odbrambeni sporazum s nuklearnom silom Pakistanom, što je otvaranje nove ere na tom području, smatraju u tom listu.
Energetski stručnjaci pak predviđaju nagli skok cijena nafte, a očekuje se da bi cijena po barelu mogla probiti granicu od 100 dolara ukoliko se prekidi snabdijevanja preko Ormuskog moreuza nastave.
“Zatvaranje ovog moreuza je značajno i nije u pitanju samo nafta. Katar je veliki svjetski proizvođač gasa. Međutim, interesantno je pitanje gdje ide ta nafta. Ona uglavnom ide na istok. To će biti veliki udar na zemlje poput Indije, Kine, Japana. To će više ugroziti ekonomije na istoku nego na zapadu”, kaže profesor ekonomije Goran Radosavljević.
Kina je osudila američko-izraelske napade tokom pregovora i opisala ih kao drske i neprihvatljive. Rusija je pak SAD i Izrael imenovala agresorima koji su se, po njima, "upustili u opasnu avanturu". Analitičari su većinom saglasni da je Evropa tek nijemi posmatrač zbivanja na Bliskom istoku.