Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da pokrene masovni vojni napad na Iran, u kojem je ubijen vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei, izazvala je podjele unutar njegove političke baze i dovela u pitanje jedno od ključnih obećanja njegove politike "America First" - da SAD više neće ulaziti u strane ratove.
U analizi koju je objavio Guardian se ističe da je Trump još tokom kampanje 2016. obećavao da će okončati praksu američkih vojnih intervencija u inostranstvu, poručujući da SAD neće "rušiti strane režime o kojima ne zna ništa i u koje se ne treba miješati".
Tokom narednih godina, ovaj izolacionistički pristup postao je centralni dio njegove političke poruke i ključni razlog podrške unutar pokreta Make America Great Again (MAGA).
Kritike unutar MAGA pokreta
Napad na Iran izazvao je oštre reakcije čak i među nekim od Trumpovih bivših saveznika. Marjorie Taylor Greene, nekada jedna od njegovih najglasnijih pristalica, optužila je administraciju za izdaju ključnog obećanja.
"Govorili smo ‘nema više stranih ratova, nema više promjene režima’. Trump i cijela administracija obećali su staviti Ameriku na prvo mjesto", napisala je Greene, dodajući da Amerikanci godinama slušaju opravdanja za vojne intervencije koja se kasnije pokažu kao pogrešna.
Slične stavove iznijela je i republikanska političarka Reagan Box, koja je upozorila da su pokušaji promjene režima na Bliskom istoku u prošlosti često dovodili do destabilizacije, a ne stabilnosti.
Utjecajni desničarski komentator Tucker Carlson opisao je napad kao "odvratan i zao", dok su brojni politički komentatori i influenceri bliski MAGA pokretu izrazili razočaranje, upozoravajući da je Trump prekršio vlastitu političku platformu mira.
Podrška među republikanskim establišmentom
Uprkos kritikama, značajan dio republikanskog političkog establišmenta podržao je napad. Republikanski nacionalni komitet objavio je saopćenje podrške operaciji, dok su Trumpovi saveznici tvrdili da je akcija bila nužna zbog dugogodišnje prijetnje koju Iran predstavlja za SAD.
Laura Loomer, bliska Trumpova saveznica, poručila je da je predsjednik "okončao iransku vladavinu terora", dok su pravni i politički saveznici predsjednika tvrdili da je operacija opravdana sigurnosnim razlozima.
Politički rizik pred izbore
Analitičari upozoravaju da bi vojna eskalacija mogla imati političke posljedice za Trumpa i Republikansku stranku, posebno u izbornoj godini. Istraživanja pokazuju da su američki birači primarno zabrinuti za ekonomiju i troškove života, dok ratovi u inostranstvu često izazivaju političke podjele.
Politički naučnik Michael Traugott izjavio je da napad predstavlja "direktno kršenje ključnog obećanja" Trumpove kampanje da će izbjeći strane vojne sukobe.
Iako za sada nema otvorene pobune unutar Republikanske stranke, reakcije pokazuju da bi ovaj potez mogao dugoročno utjecati na Trumpovu političku podršku, posebno među biračima koji su ga podržali upravo zbog obećanja da će držati SAD podalje od novih ratova.