To pokazuju podaci koje je Agencija za statistiku BiH objavila 27. oktobra. Broj izdatih odobrenja manji je i od prošlogodišnjeg mjesečnog prosjeka, i to za 4,5 posto. Od ukupnog broja, 374 odobrenja izdata su za objekte visokogradnje, a 101 za objekte niskogradnje.

Gotovo sve dozvole odnose se na izgradnju novih objekata. Za novogradnju je izdato 428 odobrenja, za dogradnju i nadogradnju 24, za ostale rekonstrukcije 15, a za prenamjenu prostora u zgradama osam, od čega jedno za pretvaranje nestambenog prostora u stan.

Pad ukupnog broja nije ravnomjeran. Za stambene zgrade izdato je 4,1 posto više odobrenja nego u septembru 2025, dok je broj dozvola za nestambene zgrade manji za 21,8 posto.

Niskogradnja bilježi pad od 10,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, a u odnosu na prošlogodišnji prosjek čak 33,3 posto.

Ni kumulativ nije bolji. U prvih devet mjeseci ove godine izdato je 5,2 posto manje odobrenja nego u istom periodu 2025. Najviše je pala niskogradnja, za 15,8 posto, dozvole za stambene zgrade manje su za 1,3 posto, dok je za nestambene zgrade izdato 1,4 posto više dozvola.

Pad nije počeo u septembru. Prema ranijem saopćenju Agencije, u julu je izdato 464 odobrenja, čak 20,4 posto manje nego u julu prošle godine.

Prema septembarskim dozvolama, predviđena je izgradnja 888 stanova ukupne korisne površine 71.032 kvadratna metra, što je u prosjeku oko 80 kvadrata po stanu.

To je 3,9 posto manje stanova nego u septembru prošle godine i 11,8 posto manje od prošlogodišnjeg mjesečnog prosjeka. Ipak, od januara do septembra planirano je 9,7 posto više stanova nego u istom periodu 2025.

Najviše stanova, njih 609, gradit će se u zgradama s tri i više stanova, s prosječnom površinom od oko 59 kvadrata. U kućama s jednim stanom planiran je 201 stan, prosječno veći od 140 kvadrata, a u zgradama s dva stana njih 48. Najviše je planirano dvosobnih stanova (291), zatim četverosobnih (198), trosobnih (188), jednosobnih (127) i petosobnih (84).