ADVERTISEMENT

Naučnici upozoravaju da prirodni ciklusi zahlađenja više ne mogu kompenzirati sve snažnije zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem i emisijama stakleničkih plinova, zbog čega su brojne regije širom svijeta bilježile ekstremne vrućine. WMO u svojoj najnovijoj prognozi navodi da će temperature i u narednih pet godina vjerovatno ostati na rekordnim ili blizu rekordnih nivoa.

Postoji 80 posto vjerovatnoće da će barem jedna od tih godina srušiti dosadašnji temperaturni rekord te 70 posto vjerovatnoće da će petogodišnji prosjek privremeno premašiti granicu od 1,5 °C iznad predindustrijskog nivoa. Brojne studije i naučne institucije slažu se da su posljedice klimatskih promjena danas jedna od najvećih prijetnji čovječanstvu.

Ljeto u znaku ekstremnih vrućina

Ekstremne ljetne vrućine 2025. godine ostavile su teške posljedice po zdravlje stanovništva i donijele temperaturne rekorde širom svijeta, a juli je na globalnom nivou bio treći najtopliji u historiji. Evropa je doživjela svoje četvrto najtoplije ljeto, s posebno intenzivnim toplotnim valovima na zapadu i jugu kontinenta.

U dijelovima Španije, Francuske, Balkana i Skandinavije temperature su bile i do 6 °C iznad prosjeka. Ujedinjeno Kraljevstvo zabilježilo je najtopliji juni ikada u Engleskoj, dok je Holandija imala drugi najtopliji juni od 1901. godine. Španija je u augustu pretrpjela najjači toplotni val u svojoj historiji, dok su Finsku, Dansku, Švedsku i Norvešku u julu pogodile dugotrajne vrućine.

Cijena ovih ekstrema bila je visoka. Studija londonskih naučnika procjenjuje da je od juna do augusta u 854 evropska grada zabilježeno oko 24.400 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Istraživači ističu da je čak 68 posto tih smrti direktno povezano s klimatskim promjenama, što znači da se broj žrtava utrostručio zbog zagrijavanja izazvanog ljudskim djelovanjem.

Najviše smrtnih slučajeva zabilježeno je u Italiji (4.597), zatim u Španiji (2.841), Njemačkoj (1.477), Francuskoj (1.444) i Ujedinjenom Kraljevstvu (1.147). Na nivou gradova, najteže je pogođen Rim, a slijede Atina, Pariz i Madrid. Posebno su bile ugrožene starije osobe – čak 85 posto žrtava bilo je starije od 65 godina.

Vrućine nisu zaobišle ni Aziju

Ekstremne vrućine pogodile su i veći dio Azije. Japan je zabilježio jedan od najtoplijih juna od početka mjerenja 1898. godine, što je dovelo do porasta broja slučajeva toplotnog udara i smrtnih ishoda, naročito među starijom populacijom. Južna Koreja je krajem juna izvijestila o rekordno visokim dnevnim temperaturama, najvišim od 1904. godine.

U New Delhiju u Indiji izdata su crvena upozorenja, dok su se u dijelovima Pakistana temperature penjale i do 50 °C. Vlasti u Iranu bile su primorane zatvoriti javne ustanove u 18 provincija kako bi odgovorile na ogromnu potražnju za električnom energijom zbog masovne upotrebe rashladnih uređaja.

Toplotni udar u Sjevernoj Americi

Sjedinjene Američke Države i dijelovi Sjeverne Amerike također su se suočili s teškim toplotnim valovima. Velika „toplotna kupola“ u junu izložila je više od 255 miliona ljudi ekstremnim temperaturama koje su često prelazile 38 °C. Rekordne vrućine zabilježene su na Srednjem zapadu, Sjeveroistoku, Jugu i Zapadu, uzrokujući hiljade oboljenja povezanih s vrućinom.

Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, ekstremne vrućine i dalje su vodeći uzrok smrti povezane s vremenskim nepogodama u SAD-u, a preliminarni podaci za 2025. godinu potvrđuju najmanje 150 takvih smrtnih slučajeva. Dugotrajne vrućine predstavljale su ogroman pritisak na elektroenergetske mreže, infrastrukturu i sisteme javnog zdravstva širom zemlje.

Posljedica vrućina: sve teže suše

Ekstremne temperature u 2025. godini dodatno su pogoršale suše u mnogim regijama jer su ubrzale isparavanje. Iran se suočio s jednom od najtežih vodnih kriza u svojoj historiji – jezero Urmia, nekada najveće slano jezero na Bliskom istoku, drastično se smanjilo, dok su nivoi vode u branama oko Teherana i drugih velikih gradova pali na kritično niske vrijednosti.

Suše su pogodile i Siriju, dijelove Afrike te Južnu Koreju, gdje je grad Gangneung proglašen zonom katastrofe zbog rekordno niskih padavina. U svom izvještaju, WMO upozorava na sve nestabilnije vodne cikluse koje karakterišu brze smjene poplava i suša.

Podaci Ujedinjenih nacija upozoravaju da 3,6 milijardi ljudi danas nema siguran pristup vodi barem jedan mjesec godišnje, a procjenjuje se da će taj broj do 2050. godine porasti na više od 5 milijardi. Događaji koji su obilježili 2025. godinu jasno su pokazali ubrzane rizike klimatskih promjena.