Loader

Loader
Pronađite nas

Umro Fethullah Gulen, optužen za pokušaj državnog udara u Turskoj

Riyad Farid Hijab bi mogao biti šef prelazne vlade Sirije

    Detalji mirovnog plana za Ukrajinu: Ako Rusija opet napadne, Amerika će uzvratiti tomahavcima

    Donald Trump, Friedrich Merz, Keir Starmer, Emmanuel Macron, Giorgia Melno, Ursula von der Leyen (Izvor: AP Photo/Alex Brandon)
    Euronews.ba
    Objavljeno

    Gotovo četiri godine nakon početka ruske invazije, Sjedinjene Američke Države, Evropa i Ukrajina postigle su dogovor o bezbjednosnim garancijama čiji je cilj sprečavanje budućih sukoba.

    ADVERTISEMENT

    Detalji sporazuma, koje su američki zvaničnici opisali kao "platinasti standard", predstavljeni su nakon uspješnih dvodnevnih pregovora u Berlinu.


    SAD planiraju da Senat ratifikuje sporazum, čime bi on postao pravno obavezujući, po uzoru na bilateralne odbrambene pakte sa Japanom i Južnom Korejom. Međutim, za razliku od tih aranžmana, plan ne predviđa slanje američkih vojnika na ukrajinsku teritoriju, potvrdili su ukrajinski i evropski zvaničnici.


    Umjesto toga, u početnoj fazi biće uspostavljena misija pod vođstvom SAD, zadužena za nadzor prekida vatre i posredovanje u sporovima, sa ciljem da se eventualne tenzije riješe prije nego što prerastu u nasilje, piše britanski list Telegraph.


    Vazdušna sila kao odgovor na agresiju


    Ukoliko diplomatski napori ne urode plodom i dođe do nove ruske invazije, Vašington bi morao da donese odluku o upotrebi smrtonosne sile. Prema navodima diplomatskih izvora, najvjerovatniji odgovor uključivao bi angažovanje vazdušnih snaga.


    Prema tom planu, američki borbeni avioni F-35, krstareće rakete tomahavk ili slični sistemi, stacionirani na teritoriji NATO, mogli bi da budu upotrebljeni za protivnapade u slučaju da Moskva prekrši primirje. Teoretski, američke snage mogle bi da pomognu Ukrajini izvođenjem prekograničnih udara na rusku vojnu opremu.


    Ipak, preventivni udari smatraju se malo vjerovatnim zbog rizika od eskalacije, a američka vojna akcija uslijedila bi tek nakon što se odgovornost za sukob jasno pripiše Rusiji.


    Međutim, ni Putin nije ostao dužan, jer je najavio jačanje rata i stavljanje Orešnika u upotrebu.


    Uloga evropskih saveznika


    Američko teško naoružanje dopunilo bi obaveze koje su već preuzeli evropski partneri. Koalicija voljnih zemalja, predvođena Velikom Britanijom i Francuskom, predložila je preuzimanje značajnog dijela tereta raspoređivanjem multinacionalnih snaga u svrhu "odvraćanja".


    Njihova primarna uloga bila bi obuka poslijeratne ukrajinske vojske, nadzor vazdušnog prostora i obezbjeđivanje ključnih pomorskih ruta u Crnom moru. U zajedničkoj izjavi, koju je potpisalo više od deset evropskih lidera, navodi se da će snage „pomoći u regeneraciji ukrajinskih snaga, u obezbjeđivanju ukrajinskog neba i u podršci sigurnijim morima, uključujući djelovanje unutar Ukrajine“.


    Evropski izvori priznaju da bi kopnene snage mogle poslužiti i kao „okidač“ za usporavanje eventualne ruske invazije dok ne stignu pojačanja, ali još uvijek nije donijeta odluka o "pravilima angažovanja" u slučaju direktnog kontakta sa ruskim snagama.

    Možda će vam se svidjeti