ADVERTISEMENT

Ovu klasifikaciju je još u avgustu zatražila ruska Državna Duma.

DW se sada pridružuje brojnim drugim medijskim organizacijama, nevladinim organizacijama i fondacijama koje su već dobile oznaku ''nepoželjne", uključujući Radio slobodna Evropa/Radio Liberty, Bellingcat, CORRECTIV, Reportere bez granica (MSF) i TV Dodz, prenijela je DW.

Prema važećem ruskom zakonu, označavanje kao ''nepoželjna organizacija" čini svaku saradnju sa takvom organizacijom krivičnim djelom koje može biti kažnjeno visokim novčanim kaznama, ili čak zatvorom.

Kako se navodi, kažnjivo je čak i dijeljenje sadržaja takvih organizacija, uključujući na društvenim mrežama.

Generalna direktorka DW Barbara Massing izjavila je da je potez ruskih vlasti još jedan znak da Kremlj želi da uguši svaku slobodu mišljenja u zemlji.

''Rusija može da nas označi kao nepoželjnu organizaciju, ali to nas neće odvratiti", navela je ona u saopštenju.

Massing je dodala da ovaj najnoviji pokušaj da se ućutkaju slobodni mediji pokazuje otvoreno nepoštovanje ruskog režima prema slobodi štampe i otkriva njegov strah od sopstvenih građana, onih koji traže informacije, kritički razmišljaju i žele da uče.

Prema njenim riječima, DW će ostati dosljedna u pružanju novinarskog sadržaja, omogućavajući ljudima da formiraju sopstveno mišljenje.

DW je od marta 2022. u Rusiji označena kao ''strani agent", a prije toga je bila suočena sa zabranom emitovanja.

DW na ruskom jeziku dostigla je 2025. oko 10 miliona korisnika sedmično, uglavnom putem video sadržaja.

Kako bi zaobišla cenzuru ruskih vlasti, DW se sve više oslanja na digitalne platforme i nudi alate za zaobilaženje blokada, kao što su Tor pregledač, VPN pristup i DW aplikacija, navodi Deutsche Welle.

Prema riječima Massing, uprkos cenzuri i blokiranju servisa od strane ruske vlade, DW-ov servis na ruskom jeziku sada dopire do više ljudi nego ikada.