Delegacije SAD-a i Ukrajine izjavile su da su postigle „značajan napredak ka usklađivanju stavova i identifikovanju jasnih sljedećih koraka“ za sporazum kojim bi se okončala potpuna ruska invazija na Ukrajinu. Šta se promijenilo u odnosu na početni plan i da li bi Moskva pristala na novi prijedlog?
ADVERTISEMENT
SAD i Ukrajina pohvalile su prvu rundu konsultacija u Ženevi u nedjelju, nazivajući dugo očekivane razgovore „produktivnim“.
Obje strane su saopštile da su izradile „ažurirani i usavršeni mirovni okvir“ za napredak.
Šta se nalazi u ovom okviru? Koliko se toga promijenilo između početnog plana, koji su navodno izradili Washington i Moskva, i onog koji je prvo izmijenila Evropska unija, a zatim američka i ukrajinska delegacija u Ženevi?
Šta se promijenilo?
Tokom vikenda, EU je navodno izdala kontraprijedlog početnom okviru SAD-a i Rusije, čiji je procurili sadržaj smatran u korist Moskve, piše Euronews.com.
Procurili plan EU uključuje velike prilagodbe, uključujući ograničenje broja vojnika Ukrajine na 800.000 u mirnodopsko vrijeme, umjesto 600.000 u bilo kojem trenutku, kako je prvobitno predloženo.
Također postoji značajna promjena u vezi s aspiracijama Kijeva prema NATO-u. Pridruživanje Ukrajine NATO-u zahtijeva konsenzus među članicama saveza, a ne obavezu NATO-a da neće prihvatiti Ukrajinu. Važno je napomenuti da postoji i odredba o tome da NATO trupe nisu stacionirane na ukrajinskoj teritoriji pod njegovom komandom, već samo u mirnodopsko vrijeme.
Jedan od najkritičnijih aspekata za Kijev su rusko okupirane teritorije Ukrajine.
Procurili prijedlog koji je predvodila EU odustaje od priznavanja privremeno okupiranih teritorija Ukrajine, što je bilo uključeno u početni okvir SAD-a i Rusije.
Sporna područja uključuju ukrajinsku Lugansku i Donjecku oblast, koje čine Donbas.
Protuprijedlog također poziva na sigurnosne garancije koje bi osigurao Washington, a koje bi odražavale Član 5 NATO-a.
Član 5 NATO-a je definirajuća karakteristika saveza, koji, kada se aktivira, napad na jednu članicu smatra napadom na sve članice.
Najvažnije je da procurili kontraprijedlog koji predvodi EU vraća princip "prvo prekid vatre" - stav na kojem Ukrajina insistira od samog početka.
Svi "pregovori o teritorijalnim razmjenama počet će od linije kontakta".
Moskva se protivila ovom pristupu kad god su ga predlagali Ukrajina i njeni zapadni saveznici, uključujući SAD.
Nakon samita na Aljasci sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom u augustu, američki predsjednik Donald Trump izrazio je podršku uspostavljanju prekida vatre na trenutnoj liniji kontakta prije nego što se nastave bilo kakvi razgovori između Kijeva i Moskve.
Da li bi Rusija pristala na izmijenjeni plan?
U protuprijedlogu koji je predložio Brisel zadržano je nekoliko ukrajinskih ustupaka, uključujući i dozvolu Rusiji da se ponovo pridruži G7, koja je ranije uključivala Rusiju prije nego što je Moskva jednostrano anektirala Krim 2014. godine.
Također uključuje ublažavanje sankcija za Rusiju, što bi se "razmatralo i dogovaralo u fazama", iako na "od slučaja do slučaja".
Procurili evropski kontraprijedlog navodno poziva na to da nuklearna elektrana Zaporožje padne pod međunarodnu kontrolu, a proizvodnja električne energije bude podijeljena između Ukrajine i Rusije.
Ali Rusija je insistirala na teritorijalnom ustupku.
Nakon što se SAD i Ukrajina dogovore, Washington će morati prenijeti prilagođeni prijedlog Kremlju.
Dva aspekta novog nacrta okvira će se istaknuti i najvjerovatnije blokirati proces: princip prekida vatre prije bilo kakvih pregovora i priznavanje privremeno okupiranih teritorija Ukrajine.
Moskva je obnovila svoje napade u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas, s najžešćim borbama u području Pokrovska.
Prema američkom think tanku Institut za proučavanje rata, čak i uz trenutni tempo napredovanja i ogromnu posvećenost resursima, ruske snage bi mogle zauzeti ostatak Donjecke regije tek do augusta 2027. godine.
Osim istočne Ukrajine, ruske trupe pojačavaju svoju ofanzivnu operaciju u Zaporiškoj regiji na jugu.
Osim toga, Rusija je značajno pojačala svoje zračne napade na Ukrajinu, ciljajući posebno na ukrajinsku civilnu energetsku infrastrukturu za hladnu zimu.
Kakva je reakcija u Moskvi?
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Rusija još nije dobila službeni tekst novog prijedloga nakon pregovora u Ženevi. Kremlj ga naziva "američkim" planom, bez spominjanja ukrajinskog ili doprinosa EU.
Prema ruskim medijima, najvažnije tačke za Moskvu, prema narativu medija pod kontrolom Kremlja, navedene su u početnom procurijelom okviru i uključuju odbijanje Ukrajine da se pridruži NATO-u i obavezu alijanse da ne integriše Kijev.
Također, priznavanje ruskog suvereniteta nad Krimom i Donbasom koje je Rusija anektirala od strane Washingtona i drugih zemalja, te povlačenje ukrajinskih snaga s okupiranih teritorija Donjecke regije, ostaju ključni zahtjevi Kremlja.
Ali čak su i ove maksimalističke zahtjeve kritizirali zvaničnici u Rusiji i široko se smatraju "nedovoljno zahtjevnima".
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov izjavio je u subotu da Rusija ne može odstupiti od Putinovih zahtjeva iznesenih na samitu na Aljasci u augustu i ponovio je rusku posvećenost postizanju svojih "ciljeva" u ratu Moskve protiv Ukrajine.
Zamjenik predsjedavajućeg Odbora za odbranu ruske Državne dume Aleksej Žuravljev izjavio je da američki mirovni plan ima za cilj očuvanje "prijetnje na ruskoj granici", vjerovatno misleći na postojanje Ukrajine kao suverene države i zajedničku granicu Rusije s članicama NATO-a, poput Poljske i baltičkih država.