Loader

Loader
Pronađite nas

Umro Fethullah Gulen, optužen za pokušaj državnog udara u Turskoj

Hiljade otkazanih i odgođenih letova u Americi zbog blokade vlade

    Naučnici potvrdili uzrok masovnog pomora delfina u Amazonskoj prašumi

    Delfini (Izvor: AP Photo/Silvia Izquierdo)
    Euronews.ba/CBS News
    Objavljeno

    Stotine mrtvih delfina pronađeni su u jezeru Tefé u brazilskoj Amazoniji nakon što je zbog ekstremne suše i toplotnog vala temperautra vode dostigli nevjerojatnih 41 stepen.

    ADVERTISEMENT

    Istraga znanstvenika otkrila je razmjere ekološke katastrofe koja se dogodila u septembru 2023. godine, a njihovi su nalazi objavljeni u uglednom časopisu Science, piše CBS News.


    Kada je počeo masovni pomor delfina, hidrolog Ayan Fleischmann poslan je na teren kako bi otkrio uzrok. Ono što je njegov tim otkrio bilo je zapanjujuće: jezero se pretvorilo u kipući kotao.


    "Niste mogli staviti prst u vodu", rekao je za AFP Fleischmann, glavni autor studije s brazilskog Instituta Mamiraua. Prisjetio se i "psihološkog utjecaja" prizora leševa amazonskih riječnih dupina i tukuksija, još jedne vrste slatkovodnih delfina.


    Jezero toplije od jacuzzija


    U samo sedam dana, počevši od 23. septembra 2023., pronađena su 153 mrtva delfina, uključujući 130 ružičastih riječnih delfina i 23 tukuksija. Obje vrste nalaze se na Crvenom popisu ugroženih vrsta.


    Tim je posjetio 10 jezera u središnjoj Amazoniji i otkrio da je pet imalo ekstremno visoke dnevne temperature vode koje su prelazile 37 °C, dok se normalnom smatra temperatura od 29 do 30 °C. Najekstremnije mjerenje zabilježeno je upravo u jezeru Tefé, čija se površina smanjila za oko 75 %. Za usporedbu, voda u jacuzziju obično se postavlja na temperaturu nešto nižu od 40 °C.


    Koristeći računalno modeliranje, tim je identificirao četiri ključna pokretača ekstremne topline: snažno solarno zagrijavanje, plitke vode, niske brzine vjetra i visoku mutnoću, odnosno zamućenost vode. Ti se faktori međusobno pojačavaju - plitka voda povećava mutnoću koja zadržava više topline, dok slab vjetar smanjuje hlađenje površine.


    Šira ekološka kriza


    Iako je pažnja javnosti bila usmjerena na više od 200 uginulih delfina u manje od dva mjeseca, oni su predstavljali samo vrhunac šire socio-ekološke krize. Masovno su ugibale i ribe, a došlo je i do cvjetanja fitoplanktona koje je jezero obojilo u crveno.


    Istraživači su, analizirajući NASA-ine satelitske podatke od 1990. godine, otkrili da se amazonska jezera zagrijavaju za otprilike 0,6 °C po desetljeću, što je brže od globalnog prosjeka.


    Ovakvi događaji postaju sve češći i ozbiljniji kao rezultat klimatskih promjena. Godinu dana nakon ove katastrofe, 2024., Amazonu je pogodila još jedna rekordna suša. "Klimatska izvanredna situacija je ovdje, u to nema sumnje", rekao je Fleischmann.

    Možda će vam se svidjeti