ADVERTISEMENT

U finskoj učionici punoj djece mlađe od šest godina ranije ove godine, jedan nastavnik je predložio da se napiše priča kao grupa koristeći novi online alat - umjetnu inteligenciju (AI).

Uz pomoć nastavnika, djeca su odlučila o žanru (horor), zapletu priče i likovima koje će uključiti.

Nastavnik je sve dječije prijedloge zapisao u upit za AI sistem. Sistem nije samo generirao tekst, već i neke slike koje ilustruju horor priču - na oduševljenje i iznenađenje djece, prema riječima stručnjaka za umjetnu inteligenciju koji je posmatrao vježbu.

Vježba s pričom je jedan od načina na koji nordijska zemlja, koja se nalazi na vrhu indeksa koji prati otpornost na lažne vijesti širom Evrope, počinje učiti svoje najmlađe građane kako da komuniciraju s umjetnom inteligencijom, piše Euronews Next.

Medijska pismenost stvara javnost koja je "i kritički i digitalno pismena", što im olakšava procjenu informacija s kojima se susreću na internetu, prema Evropskom opservatoriju za digitalne medije (EDMO).

Decenijama su medijska pismenost i vještine kritičkog mišljenja ukorijenjene u finskim školama, od matematike do historije i prirodnih nauka. Ali finski stručnjaci za obrazovanje kažu da zemlja još uvijek pokušava shvatiti kako integrirati umjetnu inteligenciju u svoje nastavne planove i programe.

"Učenicima su potrebne vještine da razumiju umjetnu inteligenciju i kako ona funkcionira", rekla je za Euronews Next Nina Penttinen, savjetnica za obrazovanje u Finskoj nacionalnoj agenciji za obrazovanje. "U školama moraju proizvoditi tekstove bez umjetne inteligencije".

Medijska pismenost kao životna vještina

Finska je počela podučavati svoje građane o medijskoj pismenosti 1970-ih, fokusirajući se tada na to kako interpretirati radio i TV programe, rekli su stručnjaci za Euronews Next.

Najnovije ažuriranje nastavnog plana i programa iz 2014. godine – slučajno, samo nekoliko mjeseci nakon što je Rusija ilegalno anektirala Krim, što je izazvalo lavinu dezinformacija u Finskoj i susjednim zemljama – uvelo je svijet društvenih medija i pametnih telefona.

Nastavni plan i program se zasniva na konceptu koji se naziva "multipismenost", ideji da je razumijevanje, evaluacija i analiziranje različitih izvora informacija vještina za život, a ne pojedinačni kurs koji djeca mogu pohađati.

Nastavni plan i program dopunjava otprilike 100 različitih organizacija koje promoviraju medijsku pismenost širom zemlje. Prema podacima Finskog nacionalnog audiovizuelnog instituta (KAVI), one također doprinose nastavnim materijalima za učionice.

U njihovom sistemu, djeca već sa tri godine počinju shvatati digitalno okruženje istražujući neke slike ili zvukove koji im se čine smiješnima.

Do sedme ili osme godine, djeca počinju dobijati smjernice od svojih nastavnika o tome da li su informacije koje pronađu na internetu pouzdane ili ne.

Nekoliko godina kasnije, učenici koji imaju devet ili deset godina počinju učiti kako sastavljati istraživanja, s naglaskom na to koje perspektive biraju, a koje možda izostavljaju.

Leo Pekkala, zamjenik direktora KAVI-ja, rekao je da bi nastavnici na času matematike mogli objašnjavati kako algoritmi funkcioniraju i kako se prave.

Penttinen je u konačnici rekao da je na nastavnicima da odluče kako će integrirati kritičko razmišljanje u svoje predmete i lekcije.

Pekkala je rekao da njihov pristup izgleda funkcionira, navodeći ograničen uspjeh kampanja dezinformiranja u Finskoj.

Većina ljudi "izgleda da jako dobro prepoznaje" da je to zlonamjerno, rekao je.

"Postojale su određene međunarodne teorije zavjere [tokom pandemije COVID-19] koje su se širile i u Finskoj, ali se nikada nisu proširile u velikoj mjeri i ljudi su ih prilično lako prepoznali i bilo je rasprave o tome da je to apsurdno", rekao je Pekkala.

Stručnjaci kažu da će vještine pismenosti pomoći s umjetnom inteligencijom

Deepfakeovi su jedan od izazova povezanih s umjetnom inteligencijom u učionici. Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO) definira deepfakeove kao videozapise ili slike koje sintetiziraju medije tako što ili preklapaju ljudske crte lica na drugo tijelo ili manipuliraju zvukovima kako bi generirali realističan video.

Ove godine, među metama prevara s deepfakeom visokog profila bili su američki državni sekretar Marco Rubio, italijanski ministar odbrane Guido Crosetto i nekoliko poznatih ličnosti, uključujući Taylor Swift i Joea Rogana, čiji su glasovi korišteni za promociju prevare koja je ljudima obećavala državna sredstva.

Ovaj materijal je "vrlo, vrlo teško odvojiti od pravog materijala", rekao je Pekkala.

Nada je da će učenici moći koristiti vještine koje su naučili u školi kako bi identificirali da sadržaj u videu generiranom umjetnom inteligencijom potencijalno može biti "pogrešan". Da bi potvrdili tu sumnju, učenici bi provjerili drugi izvor kako bi utvrdili je li taj video istinit ili ne.

"Površinska tehnologija [umjetne inteligencije] koja se razvija velikom brzinom ne uklanja potrebu za osnovnim kritičkim razumijevanjem načina na koji mediji funkcioniraju", dodao je Pekkala.

Djeca će također naučiti neke znakove da je video, slika ili audio isječak lažan, na primjer, ako izazove "zaista emocionalnu reakciju", dodala je Penttinen.

Uprkos rizicima, dodala je da djeca trebaju naučiti "kako umjetna inteligencija funkcionira i [kako] je kompanije razvijaju".

"To je ogroman zadatak"

Kari Kivinen, stručnjakinja za obrazovni rad Evropske opservatorije za kršenje prava intelektualnog vlasništva (EUIPO), rekla je da finski nastavnici već mijenjaju način na koji rade s umjetnom inteligencijom u učionici.

To bi moglo uključivati traženje rukom pisanih zadataka u razredu umjesto online eseja ili preciziranje da se umjetna inteligencija može koristiti za zadatke poput brainstorminga, ali ne i za završni zadatak. Naveo je vježbu horor priče za nastavnike kao način upoznavanja male djece s umjetnom inteligencijom.

Vlada je ranije ove godine uvela neke smjernice za umjetnu inteligenciju, uključujući preporuke za nastavnike ranog obrazovanja.

Dokument predlaže da nastavnici otkriju kako i kada koriste umjetnu inteligenciju u svom radu i da kažu svojim učenicima koje greške i pristranosti mogu proizaći iz njene upotrebe.

Pettinen je ukazala na neke nedostatke u smjernicama, rekavši da ih škole i nastavnici možda neće usvojiti, budući da nisu ugrađene u nastavni plan i program. Dodala je da se revizija cijelog nastavnog plana i programa obično provodi svakih 10 godina, ali da još nije počela.

Kivinen je rekao da radi na zajedničkom okviru za pismenost u oblasti umjetne inteligencije za Evropsku uniju i druge razvijene zemlje, koji bi mogao pružiti dodatne smjernice.

Okvir, koji će biti objavljen početkom 2026. godine, pružit će smjernice o tome kako učenici trebaju koristiti umjetnu inteligenciju, kako komunicirati da koriste umjetnu inteligenciju i kako dobiti pouzdanije rezultate od umjetne inteligencije.

Na kraju, cilj je izmjeriti vještine 15-godišnjaka u 100 zemalja u oblasti umjetne inteligencije, dodao je. Rekao je da je okvir za pismenost u oblasti umjetne inteligencije "usklađen s finskim pristupom".

"[Upotreba umjetne inteligencije] nije samo finski problem, već je to problem u cijeloj Evropi i svijetu u ovom trenutku", rekao je Kivinen. "Alati umjetne inteligencije razvijaju se tako brzo da obrazovni sistemi do sada nisu bili u stanju da ih dovoljno prate“.

"To je ogroman zadatak koji je pred nama".