ADVERTISEMENT

Taj grad, na zapadu Japana, sravnjen je sa zemljom 9. avgusta 1945. godine, kad su Sjedinjene Države bacile bombu izotopa plutonij-239 tešku oko pet tona, nadimka "Debeljko", ubivši smjesta oko 27.000 od procijenjenih 200.000 stanovnika grada. Do kraja 1945. broj poginulih od akutne izloženosti zračenju dosegao je oko 70.000.

Uništenje Nagasakija dogodilo se tri dana nakon što je američka bomba s uranijem-235 uništila Hirošimu. Japan se predao 15. avgusta, čime je završen Drugi svjetski rat.

Nakon minute ćutanja u 11:02 sati, kojom je obilježeno vrijeme eksplozije, gradonačelnik Shiro Suzuki pozvao je svjetske čelnike da se vrate načelima Povelje UN-a i pokažu konkretan put prema ukidanju nuklearnog oružja, upozoravajući da odgađanje "više nije dopustivo".

“Ovo je kriza ljudskog opstanka koja se približava svakome od nas”, rekao je Suzuki okupljenima, kojih je prema procjenama japanskih medija bilo 2700.

"Oko mene su bili ljudi kojima su iskočile oči"

Kako bi ilustrirao stvarnost nuklearnog napada pročitao je svjedočanstvo jednog od preživjelih: "Oko mene su bili ljudi kojima su iskočile oči... Tijela su bila razasuta poput kamenja."

“Nije li perspektiva 'globalnog građanina' pokretačka snaga ponovnog spajanja našeg fragmentiranog svijeta?”, upitao je Suzuki, pozivajući na rješenje temeljeno na međusobnom razumijevanju i solidarnosti.

Vjeruje se da je američka vojska odabrala Nagasaki kao metu zbog njegovog značaja kao glavnog industrijskog i lučkog grada. Smatralo se da su i geografske karakteristike grada, uključujući brdovit teren, koncentrisale eksploziju.

Predstavnici 95 zemalja i teritorija, uključujući nuklearnu supersilu Sjedinjene Američke Države, te Izrael - koji niti potvrđuje niti negira posjedovanje nuklearnog oružja - prisustvovali su godišnjoj ceremoniji u Memorijalnom parku mira u Nagasakiju povodom ove okrugle godišnjice.

Rusija, koja posjeduje najveći svjetski nuklearni arsenal, takođe je bila zastupljena.

Daiji Kawanaka, 14-godišnji turist iz Osake, osjeća se kao i gradonačelnik.

“Iskreno vjerujem da se tragedija poput ove nikada ne smije ponoviti”, rekao je za Reuters, rekavši da godišnjica podstiče razgovore o miru čak i među njegovim mladim vršnjacima.

“Možemo se samo obavezati da ćemo sami preuzeti inicijativu i napraviti korak prema miru”, dodao je.

Zalaganje za svijet bez nuklearnog oružja

Vodeća japanska organizacija preživjelih nakon atomske bombe, Nihon Hidankyo, prošle godine je osvojila Nobelovu nagradu za mir za zalaganje za svijet bez nuklearnog oružja.

Preživjeli, poznati kao "hibakusha", i dalje pate od posljedica zračenja i društvene diskriminacije.

S obzirom na to da je njihov broj ove godine prvi put pao ispod 100.000, njihove priče podstiču kontinuirane napore za zagovaranje svijeta bez nuklearnog oružja.

Japan, jedina zemlja koja je pretrpjela nuklearne napade, objavio je svoju predanost nuklearnom razoružanju, ali nije potpisnik niti promatrač UN-ovog ugovora o zabrani nuklearnog oružja, prenosi HRT.