Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i njegovi pomoćnici u ponedjeljak su izjavili da trodnevno primirje koje je najavio ruski lider Vladimir Putin, kako bi se poklopilo sa godišnjicom kraja Drugog svjetskog rata u Evropi, nije ništa manje od "pokušaja manipulacije".
ADVERTISEMENT
Poslije kultnog i mnogo fotografisanog sastanka u bazilici Svetog Petra ovog vikenda između Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa, nakon čega je američki lider rekao da je imao utisak da ga Rusija samo "podbada" pukim obećanjima mira.
Putin je odgovorio objavom trodnevnog prekida vatre od 8. do 10. maja.
Ovi datumi se poklapaju sa praznikom koji zauvijek živi u sjećanju Moskve: Pobjedom u Evropi, koja obilježava poraz nacista 1945. godine, rata u kojem je Sovjetski Savez (uključujući Ukrajinu) izgubio oko 27 miliona ljudi, između vojnika i civila.
Kijev nije bio impresioniran tajmingom Putinovog stava.
"Sada postoji novi pokušaj manipulacije: iz nekog razloga, svi moraju da čekaju do 8. maja", rekao je Zelenski u svom dnevnom obraćanju.
Administracija Zelenskog je saopštila da Ukrajina želi trenutni prekid vatre sa Rusijom "najmanje 30 dana".
"Ako Rusija zaista želi mir, mora odmah da prekine vatru. Zašto čekati do 8. maja?", napisao je ministar spoljnih poslova Andrei Sibiha na društvenim mrežama.
Državni sekretar SAD Marco Rubio rekao je ove nedjelje da će naredni dani biti "kritični" za utvrđivanje da li je mir moguć. Bijela kuća je sugerisala da pauza koju je Putin predložio nije dovoljna, rekavši da je Trump "jasno stavio do znanja da prvo želi da vidi trajni prekid vatre".
Trump je vršio pritisak na Kijev da odustane od nade da će povratiti Krim koji je Rusija anektirala, čak je tokom vikenda nagovijestio da je Zelenski spreman da to učini. Kada je pred novinarima koje je izabrala Bijela kuća upitan da li je Kijev spreman da se odrekne Krima, Trump je odgovorio: "Mislim da jeste".
U međuvremenu, ove nedjelje, ruski delegati su se sastali sa svojim kolegama iz BRICS-a kako bi pronašli dodatne načine za borbu protiv onoga što doživljavaju kao globalnu hegemoniju SAD.
Ekonomska koalicija se značajno proširila od svog osnivanja 2009. godine kao grupa od četiri sile (Brazil, Rusija, Indija i Kina) kako bi potražila alternativnu platformu za međunarodne organizacije predvođene Zapadom, kao što je G7. Sada čini skoro polovinu svjetske populacije i 39 procenata globalnog BDP-a.