Posljednji tajni dosijei o atentatu na Johna F. Kennedyja biće objavljeni nakon što je predsjednik Amerike Donald Trump naredio da se to učini.
ADVERTISEMENT
Teorije zavjere ne prestaju da se nižu više od 60 godina, a sve zanima da li zaista postoji nešto više od usamljenog revolveraša u liku Lee Harvey Oswalda.
Trump je potpisao izvršnu naredbu koja nalaže njegovom direktoru Nacionalne obavještajne službe da u roku od 15 dana sastavi plan za potpuno objavljivanje dokumenata o Johnu F. Kennedyju.
"U ovoj Naredbi predsjednik Trump navodi da dalje držanje u tajnosti dosijea ubistva Kennedyja nije u javnom interesu i da je odavno trebalo da se otvori", saopštila je Bijela kuća, piše Daily Mail.
"Trump navodi i da je objavljivanje zapisa o ubistvu JF Kennedyja i Martina Luthera Kinga mlađeg u javnom interesu".
Njegovi šefovi obavještajnih službi imaće 45 dana da sastave plan za objavljivanje arhiva Roberta Kennedyja i Kinga.
Milioni stranica dokumenata o Johnu Kennedyju su već objavljeni, a samo nekoliko hiljada se čuva u arhivi.
Stručnjaci sumnjaju da u preostalim tajnim arhivama ima velikih stvari koje bi promijenila prihvaćenu verziju događaja.
Trump je tokom predizborne kampanje obećao da će skinuti tajnost sa preostalih vladinih dokumenata u vezi sa atentatom.
On je dao slično obećanje u svom prvom mandatu, ali je na insistiranje CIA i FBI odustao od toga, jer su ove agencije tvrdile da neke dokumente treba čuvati od javnosti iz straha da će otkriti tajne nacionalne bezbjednosti.
Trump je rekao da ga je Mike Pompeo, njegov bivši direktor CIA, ubijedio da ih ne objelodani tokom svog prvog mandata.
"Zapravo me je Pompeo, državni sekretar zamolio, da ne radim, i osjećao sam da on zna nešto što možda, znate, kada vas je zamolio da to ne uradite, vi kažete 'zašto?' Smatrao je da nije dobar trenutak da ih pusti", rekao je Trump.
John Kennedy, mit koji traje i predsjednik čiju je smrt predvidio Tito
JF Kennedy ubijen je 22. novembra 1963. u Dallasu. Bio je 35. predsjednik Sjedinjenih Država. Ujedno je i najmlađi izabrani šef države, ali i prvi rimokatolik u Ovalnom kabinetu Bijele kuće. Porodični pedigre i bogatstvo, obrazovanje u elitnim školama, učešće u vojnim operacijama u Drugom svjetskom ratu, harizma i posvećenost medijskim nastupima omogućili su mu brzo napredovanje u političkoj karijeri.
Kongresmen je postao sa 29, senator sa 35, a predsjednik sa 43 godine. U prvom i jedinom mandatu, koji je potrajao 1.036 dana, suočio se sa ekonomskom krizom i rasnim nemirima unutar SAD, ali i rastućim hladnoratovskim tenzijama u Berlinu, na Kubi i u Vijetnamu. Atentat u Teksasu iznenadio je Ameriku i svijet, a Kennedy je nastavio da živi kroz mit i teorije zavjere.
Kenedi ubijen je dok je prolazio centrom grada u koloni vozila. Atentator je pucao iz snajpera, a Kennedy je ubrzo preminuo zbog izliva krvi u mozak nakon što je pogođen metkom u glavu. Potpredsjednik Lindon Johnson položio je zakletvu kao 36. predsjednik Sjedinjenih Država, 99 minuta nakon smrti Kennedyja. Policija je ubrzo pronašla osumnjičenog Leeja Harveya Oswalda, koji je ranije živio u Sovjetskom Savezu i prokubanski je bio orijentisan. Optužen je za ubistvo."
Kennedy i Tito
U tadašnjoj Jugoslaviji, Kennedyjeva smrt je doživljena tragično. Otkazano je izvođenje predstave, ali i fudbalskih utakmica, a proglašen je Dan žalosti. Samo četiri nedjelje ranije, Bijelu kuću posjetio je Josip Broz Tito.
Tito i Kennedy bili su poznanici od 1951. godine, kada je John, tada mladi kongresmen, posjetio Tita u Beogradu.
Jefrey Peret u knjizi Džek – život kao nijedan drugi navodi da je Kennedy, opisujući svoju turneju po Evropi, "priznao da je bio fasciniran svojim susretom sa Titom, partizanskim liderom koji je porazio sve svoje unutrašnje suparnike i pobijedio NJemačku". U knjizi opisuje i da je, dok su razgovarali, oko njih šetao veliki Titov pas – Tigar, a da je Kennedy zapitkivao Tita da li mu je potrebno oružje, koliku vojsku može da izgradi i da li vjeruje u ruski iznenadni napad na Jugoslaviju.
"Dok je Tito odgovarao, Kennedy je hvatao beleške poput novinara na brifingu", zabilježio je Peret u knjizi.
Takođe, Tito je bio posljednji inostrani gost kog je Kennedy primio prije atentata, u oktobru 1963.
Tito je smatrao da je Kennedy "veliki američki predsjednik, ali da neće moći da vlada Sjedinjenim Državama jer će ga ubiti".
"Kennedy je rekao: ‘One države koje se smatraju socijalističkim u stvari su siromašne i gladne. Mi možemo da vas hranimo narednih 50 godina i da to ništa ne košta, a za to vrijeme nešto ćemo smisliti’. Tito je uzvratio: ‘Ovakav predsjednik ne može da vlada Amerikom. Oni će ga ubiti’. Poslije mjesec dana su ga ubili", ispričao je to Branko Mamula, nekadašnji načelnik Generalštaba i ministar odbrane SFRJ.
Tito je odmah poslije Kennedyjevog ubistva posjetio američku ambasadu gdje se lično upisao u Knjigu žalosti. Ataše za štampu američke ambasade Milton Josi opisao je taj Titov dolazak: "Jedan od prvih koji su se upisali u knjigu žalosti bio je Tito".