Protekli rat, loša ekonomska situacija države, visoka korupcija u BiH, nezaposlenost, niske plate, loša sigurnosna situacija, loše zdravstvo, pa na kraju krajeva i opće nezadovoljstvo građana Bosne i Hercegovine doveli su do strmoglavog pada populacije u BiH.
ADVERTISEMENT
Posljednjih deset i više godina enorman je broj odlazaka, ne pojedinaca, nego i čitavih porodica iz BiH. Također, zbog loše društvene, socijalne situacije u Bosni i Hercegovini u padu je i broj rođene djece, a značajno je više umrlih. Sve to je dovelo do loše demografske slike u Bosni i Hercegovini.
Iako nema preciznih zvaničnih podataka o broju građana Bosne i Hercegovine koji su napustili domovinu i otišli da žive i rade u drugim državama, neka istraživanja nevladinih organizacija pokazuju da je Bosnu i Hercegovinu tokom proteklih desetak godina napustilo nekoliko stotina hiljada ljudi.
Riječ struke
Podaci World Population Rviewa govore da u Bosni i Hercegovini živi nešto više od tri miliona stanovnika.
Prof. dr. Amer Osmić sa Odsjeka za sociologiju Fakulteta političkih nauka u Sarajevu kaže da su procjene da je u BiH još manje stanovnika.
"Mi danas u 2025. godini govorimo da imamo od 2,9 do 3,1 miliona stanovnika. Dakle, ako ćemo gledati sredinu, procjena je da je to oko 3 miliona stanovnika koji žive danas u Bosni i Hercegovini. Dakle, da smo za 10 godina, od popisa stanovništva, zapravo izgubili oko 500.000 stanovnika. Što prirodni priraštaj, dakle negativan prirodni priraštaj, što ova druga dimenzija koja je je mnogo važnija, a to je migracioni saldo koji je strašno negativan i odlazak primarno mladi koji opet utiču na prirodni priraštaj", govori Osmić.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, BiH je imala 4,37 miliona stanovnika, za koje se vjeruje da je palo na 3,9 miliona tokom nezvaničnog popisa stanovništva UNHCR-a 1996. godine. Broj stanovnika još je više pao na 3,79 miliona.
Populacija u BiH (Izvor: World Population Rview)
Iako je rat završio prije 30 godina, etničke napetosti također su se pogoršale do nedavnog popisa stanovništva. Očekuje se da će bosanskohercegovačko stanovništvo nastaviti opadati u narednim godinama.
Čest je slučaj da osoba koja živi i radi van BiH i dalje ima adresu i prebivališe u Bosni i Hercegovini. Nažalost, BiH je jako oskudna s tom vrstom podataka.
Trom sistem
"Nažalost nemamo nikakvu integralnu bazu podataka da vi možete sa jasnom sigurnošću tvrditi da neko zaista obitava trajno u Bosni i Hercegovini, dakle da radi, školuje i slično što iziskuje trajni boravan. Šta su nama određeni pokazatelji? Da su recimo za punoljetna lica birački spiskove, vi kad vidite biračke spiskove, vi zaista vidite jedan ogromni problem, jer prema tim biračkim spiskovima mi imamo značajno više birača koji su punoljetni nego onoga što zaista živi u Bosni i Hercegovini.
Kada je riječ o odlasku, niko i ni jedna institucija u BiH vas ne duži, odnosno niste u obavezni da se odjavite iz Bosne i Hercegovine da biste se prijavili u zemlji primitka. Dakle, institucije BiH, donosioci odluka u BiH, ukoliko bi željeli da srede ovu dimenziju, dakle, trebali bi da naprave sporazume sa dominantno Evropskom unijom jer više od 90 posto ljudi ide u Evropsku uniju na trajni boravak. Najčešće je to Njemačka, pa onda Skandinavske zemlje, Češka, Austrija itd.
Potrebno je napravi sporazum da prije nego što se prijavi neko u zemlji primitka, recimo da je to Njemačka, mora da za prijavu boravka u Njemačkoj donese odjavu boravka iz Bosni i Hercegovine, odnosno trajnog boravka, onda bi smo mi imali tu dimenziju, a danas u ovoj situaciji, (4:09) apsolutno nikoga, nijednog našeg građanina, ovdje ne govorim o dvojnom državljanstvu, o pravu na državljanstvo, nego govorim o spalnom boravku, ne sprečava sutra da pokupi svoje stvari i da ode, a da se i dalje trajno vodi da živi recimo u Sarajevu, (4:29) u Federaciji ili Republici Srpsko, nebitno, rekao je Oslić.
Više starih nego mladih
Stopa rasta stanovništva Bosne i Hercegovine se poboljšala oko 2002. godine otkako je izgubila gotovo jednu trećinu stanovništva u ratu 1990-ih, ali je stopa rasta i dalje negativna. Ne samo da se broj stanovnika smanjuje, nego je prvi put u 2015. bilo više starih nego mladih. Situaciji bi svakako pomoglo poboljšanje stope fertiliteta i želje građana za rađanjem djece, ali vjeruje se da bi ipak trebaju barem dvije generacije da nadoknade gubitke koje su pretrpjeli od 1990-ih.
Stručnjaci vjeruju da bi najbolji način za povećanje stanovništva bio oživljavanje gradova i njihovih mogućnosti, pronalaženje bolje ravnoteže između useljavanja i iseljavanja, upravljanje naseljima koja se smanjuju kako bi se osiguralo da su i dalje nastanjiva i ponovno promišljanje mehanizama pružanja usluga kako bi ljudi u ruralnim područjima može imati pristup stvarima poput medicine i obrazovanja. Od 2019. godine godišnja stopa rasta u Bosni i Hercegovini iznosila je -0,05%.
Populacijski sat u BiH (Izvor: World Population Rview))
Projekcije stanovništva Bosne i Hercegovine
Ukoliko se potrebne mjere brzo ne provedu, ne očekuje se da će stopa rasta stanovništva u Bosni i Hercegovini postati pozitivna u bliskoj budućnosti.
Trenutne projekcije vjeruju da će emigracija kontinuirano povećavati godišnju stopu rasta koja će pasti prema -0,63% do 2050., s padom stanovništva ispod 3 miliona do oko 2055.
Najveći gradovi u Bosni i Hercegovini
Prema podacima World Population Rviewa skoro polovica stanovništva u Bosni i Hercegovini živi u urbanom području ili oko njega. Najveći grad je glavni grad Sarajevo sa populacijom od 440.000 unutar gradskih granica i 608.000 u širem gradskom području.
U sjeverozapadnom dijelu zemlje nalazi se drugi po veličini grad Banja Luka sa 199.191 stanovnika. Još jedno popularno turističko mjesto je treći po veličini grad Tuzla, smješten na sjeveroistoku, u kojem se nalazi jedino slano jezero u Evropi. Drugi značajni gradovi sa populacijom preko 100.000 su Zenica, Bijeljina i Mostar.
Ipak poražavajući podatak je da je broj umrlih drastično je veći od broja rođenih. Prema podacima World Population Rviewa, svake 21 minute se rodi jedna beba, a svakih 12 minuta umre jedna osoba. Svakih 120 minuta, odnosno svaka dva sata jedna osoba napusti Bosnu i Hercegovinu.
Iako su u Bosni i Hercegovini već nekoliko godina povećane porodiljske naknade, a od 2024. godine u Federaciji je uveden i jednokratni doplatak od 1.000 KM za svako rođeno dijete, na rezultate ove prakse tek treba sačekat.
Kako kaže Prof.dr. Amer Osmić, svi ovi segmenti se nazivaju poticajima, tako ih zovu nosioći odluka, ali ih on ne gleda tako već kao podršku da ljudi stvaraju porodice, stvaraju brakove, stvaraju, rađaju djecu.
Amer Osmic (Izvor: AA)
"Sve te odluke se nažalost tretiraju kao socijalna pimanja. Šta je kod nas problem? Kod nas je problem da mi demografsku problematiku tretiramo kao određenu vrstu socijalnog problema, a ona zapravo je infrastrukturni problem. Federacija BiH će uskoro prezentirati strategiju razvoja, demografsku strategiju razvoja Federacije BiH do 2031. godine i tu se po prvi put jasno ukazuje na to da problem stanovništva, problem društva generalno zapravo nije isključivo problem socijalne narebe, nego je daleko više od toga i da se tako treba tretirati i tretiran je u toj strategiji kroz razne prioritete, mjere koje se planiraju", doda je Osmić.
Naglašava da je to skup projekt, ali se time dobija potpuno drugačiji odnos prema stanovništvu.
"Kad je riječ o trenutnoj situaciji u BiH, mi zapravo svjesni smo toga da kad je riječ o prirodnom priraštaju, jako malo nas se rađa, a previše umire. Kad je riječ o mehaničkom kretanju, previše nam ljudi odlazi, a gotovo niko ne dolazi.
Kad sve to saberete, vidite zapravo da je BiH kad je riječ o populaciji u jednom ćorsokaku gdje se natalitetna politika treba graditi", zaključio je Osmić