ADVERTISEMENT

Dok se očekuje da će Federalne rezerve (FED) zadržati ili čak pooštriti kamatne stope, Evropska centralna banka (ECB) vjerovatno će nastaviti da ih snižava jer je rast u europodručju i dalje slab.

Donald Trump juče je položio zakletvu kao 47. predsjednik SAD-a, čime počinje njegov drugi mandat za koji se smatra da će uveliko preoblikovati ekonomsku politiku kako u Sjedinjenim Državama, tako i na međunarodnom nivou.

Trumpov program, koji se zasniva na sveobuhvatnim carinama na uvoz, poreskim olakšicama za korporacije, restrikcijama u imigraciji te većem pritisku na NATO saveznike, mogao bi imati dalekosežne posljedice na rast, inflaciju i kamatne stope – ne samo u SAD-u nego širom svijeta.

Trumpove politike mogle bi direktno uticati na monetarne odluke Evropske centralne banke u idućim mjesecima, ubrzavajući daljnja smanjenja kamatnih stopa i utičući na kursne odnose.

Hoće li ECB nastaviti snižavati kamatne stope?

Ekonomisti predviđaju da će se razlika između monetarnih politika u SAD-u i europodručju dodatno produbiti. Dok će Federalne rezerve (FED) vjerovatno zadržati kamatne stope na postojećem nivou ili ih čak povećati kako bi obuzdale inflacijske pritiske, od ECB se očekuje da nastavi snižavati stope, piše Euronews.

Prema riječima Helene Baudchon, više ekonomistkinje u BNP Paribasu, SAD će se suočiti s inflacijskim učincima „Tramponomike“, odnosno kombinacijom trgovinskog protekcionizma i ekspanzivne fiskalne politike koja bi mogla zadržati cjenovne pritiske na visokom nivou te prisiliti FED da i dalje održava kamatne stope ili ih čak podiže.

Za europodručje, Baudchon predviđa drugačiji razvoj: “Očekivano jačanje rasta ostaće ograničeno i sputano, ali će se povratak inflacije na ciljani nivo od 2% osigurati, što će ECB-u omogućiti daljnje smanjenje kamatnih stopa.”

U Bank of America, ekonomista Ruben Segura-Cayuela upozorava da bi carina od 10% na uvoz iz Evropske unije mogla negativno uticati na ekonomku aktivnost i smanjiti BDP europodručja za “0,4–0,5 postotnih bodova”.

Dodaje i da bi, ako se neizvjesnost i carinski šokovi ostvare, ECB mogao biti prisiljen smanjiti kamatne stope “za više od 25 baznih bodova” te dodatno spustiti ciljanu stopu ispod 1,5%.

Kako će carine uticati na inflaciju i euro?

Dalji smjer kamatnih stopa ECB-a zavisiće od toga kako će se Trumpove politike razvijati i kakav će učinak imati na evropsku ekonomiju.

Iz CaixaBank napominju da se ECB oslanja na “strategiju usmjerenu na ekonomske pokazatelje”, ali ističu da će njegove odluke vjerovatno biti oblikovane očekivanjima vezanim za američku ekonomsku politiku.

Trumpove predložene carine – od 10–20 posto na sav uvoz i do 60 posto na kineske proizvode – mnogi vide kao inflatorne.

“Sprovođenje sveobuhvatnih carina izazvaće inflacijski pritisak u SAD-u”, kaže Rogier Quaedvlieg, ekonomista u ABN Amrou, napominjući da to protivrječi Trumpovim predizbornim obećanjima o smanjenju inflacije.

Dominic Wilson, ekonomista u Goldman Sachs, upozorava na dodatne rizike za europodručje, jer je ono “posebno ranjivo” na neizvjesnost vezanu za nove trgovinske restrikcije.

“Teško je zamisliti koordiniranu fiskalnu reakciju na već ionako slabu cikličku poziciju, posebno s obzirom na političku neizvjesnost u Njemačkoj i Francuskoj”, kaže Wilson.

Zbog toga i dalje smatra da je vjerovatniji daljnji pad kamatnih stopa ECB-a.

Drugi izgledni ishod Trumpovih politika jest jačanje dolara, što bi moglo pritisnuti euro.

Analitičar deviznih tržišta Kamakshya Trivedi, navodi: “Očekujemo da će dolar ojačati za otprilike 5% u idućih godinu dana zbog uvođenja novih carina i kontinuiranog boljeg američkog ekonomskog učinka. Sada prognoziramo da će se kurs EUR/USD spustiti ispod pariteta.”

“Carine će doći u nezgodno vrijeme”

Quaedvlieg iz ABN Amra upozorava da bi carine mogle imati suprotan učinak te pogoditi ekonomiju SAD-a u posebno nezgodnom trenutku.

“Carine će vjerovatno doći u posebni nezgodno vrijeme”, kaže on, ističući da je inflacija i dalje iznad cilja te da su se znakovi dezinflacije zaustavili.

Prema riječima stručnjaka, to bi moglo prisiliti FED da duže zadrži više kamatne stope, što bi otežalo Trumpov cilj snažnijeg ekonomskog rasta.

“Ove će carine narušiti globalnu trgovinu te ugroziti oporavak europodručja i Kine.”

Naglašava da bi veće carine vjerovatno iskrivile globalne trgovinske tokove, stvarajući izazove ne samo za SAD, nego i za europodručje i Kinu.

Helene Baudchon iz BNP Paribasa ističe da bi 2025. mogla smanjiti razliku između stopa rasta SAD-a i europodručja, s obzirom na to da se obje ekonomije suočavaju s izazovima povezanim s trgovinom.

Ipak, smatra da će se inflatorni trendovi kretati u različitim smjerovima, dovodeći do “razdvajanja monetarnih politika”.

Kamatne stope kredita u Bosni i Hercegovini

U Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine su objasnili šta je euribor i kako on utječe na kamatne stope kredita u Bosni i Hercegovini.

Euribor je prosječna kamatna stopa po kojoj evropske banke međusobno pozajmljuju novac, a za njega je vezana varijabilna (promjenjiva) kamatna stopa.

"Kredit ili depozit (novac klijenata u banci) može biti ugovoren s varijabilnom kamatom čija se varijabilnost (promjena) veže za neku referentnu kamatnu stopu iz spektra Euribora, odnosno na stanje Euribor stopa na ugovoreni datum ili period", ukazali su.

Napomenuli su da postoji pet Euribor stopa, ali da su ugovori o kreditu ili depozitu najčešće vežu za šestomjesečni i 12-mjesečni Euribor. Ponovili su da se promjene (povećanje ili smanjenje) Euribor stope odražavaju samo na varijabilne kamate, ali ne i na fiksne kamate ili druge referentne kamatne stope.

Referentne kamatne stope predstavljaju trošak zaduživanja na različitim tržištima. Primjera radi, koliko banke košta zaduživanje kod drugih banaka ili koliko ih košta pribavljanje sredstava iz drugih izvora - penzionih fondova, osiguravajućih društava, itd.

Euribor je povezan upravo s referentnim kamatnim stopama koje određuje Evropska centralna banka (ECB). Promjene u referentnim kamatnim stopama desile su se ovaj mjesec, što se odrazilo i na Euribor.