Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je da je Hrvatska godinama podržavala evropski put Crne Gore, ali da Podgorica, kada je riječ o Poglavlju 31 koje se odnosi na spoljnu i bezbjednosnu politiku i dobrosusjedske odnose, mora da ispuni još neke kriterijume.
ADVERTISEMENT
"Naši ministri spoljnih poslova zaduženi su da razgovaraju o toj temi i kada, odnosno ako ti kriterijumi budu ispunjeni, tada ćemo odlučivati o daljim koracima", rekao je Plenković u intervjuu za skopski portal "360°".
Kazao je da su ministri spoljnih poslova dve države zaduženi da razgovaraju o otvorenim pitanjima, nakon čega će Zagreb odlučivati o daljim koracima.
"Što se tiče Hrvatske, mi smo generalno za proširenje", rekao je Plenković.
Bilateralni razgovori (konsultacije) između dva ministarstava o rješavanju otvorenih pitanja, počeli su krajem januara 2025. godine, nakon što je Zagreb blokirao Podgorici zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) u pregovorima sa EU, krajem 2024.
Do sada su održana dva sastanka, oba u Zagrebu. Hrvatski zvaničnici su u februaru ove godine kazali da u pregovorima o rješavanju otvorenih pitanja s Crnom Gorom postoji napredak “u milimetrima”. Zagreb od Podgorice očekuje rješavanje otvorenih pitanja, među kojima su status (vlasništvo) školskog broda "Jadran", odšteta zatočenicima u logoru Morinj i promjena imena bazena u Kotoru.
Odnosi Crne Gore i Hrvatske zategnuti su duže od dvije godine, a kulminacija se desila pošto je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen u ljeto 2024. Nakon toga je Zagreb proglasio nepoželjnima šefa parlamenta Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i poslanika Milana Kneževića.
Plenković je kazao da je Hrvatska godinama pomagala Crnoj Gori da sprovede reforme, prenosila znanje, preveli celokupni "aki" - odnosno zajedničko evropsko pravo, pravnu tekovinu EU - na čemu su radili, prevodili, investirali, "što ih je na kraju i koštalo".