Na Kosovu*, ali i šire, ne prestaju reakcije nakon osuđujuće presude Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Jakupu Krasnićiju i Redžepu Seljimiju. Sa svakodnenih protesta Albanaca u Prištini, ali i i širom Evrope, kao i od djela političara i pravnika, čuli su se i zahtjevi da se Specijalizovana vijeće Kosova sa sjedištem u Hagu, ukinu.
ADVERTISEMENT
Prvi zahtjev za ukidanje Specijalizovanih vijeća Kosova u Hagu, pokrenula je odmah nakon presude Demokratska partija Kosova, osnivača Hašima Tačija, koja je 2015. godine, glasala za njihovo osnivanje.
"Trebalo bi odmah održati sastanak sa svim parlamentarnim grupama. Moj potpis na listu kojom se preduzimaju konkretni koraci za poništenje Suda u Skupštini Kosova, biće prvi", rekao je Enver Hodžaj iz Demokratske partije Kosova.
Da bi se takva odluka usvojila u parlamentu, potrebna je dupla dvostruka većina glasova.
"Koliko ja znam, potrebni su i glasovi nevećinskih zajednica, tako da ako se pokrene inicijativa za ukidanje suda, znamo da je to nemoguće. Možda se čak i ne isplati baviti ovom temom", naveo je Šaćir Totaj iz Demokratske partije Kosova.
Ni da svih 120 poslanika glasa "za", taj sud ostaje, stav je poznatog prištinskog advokata, ranije angažovanog u Hagu, Toma Gašija. Ono što prištinski poslanici mogu zatražiti, jeste izvještaj iz suda o finansijskom poslovanju, broju zaposlenih i sličnim tehničkim detaljima, ali najvažnije je, kako kaže Gaši, ući pripremljen u žalbeni postupak.
"Da bi se naši zahtjevi ostvarili, treba na koordinisan način koristiti mirne proteste, nacionalne peticije, pravne i parlamentarne inicijative, zvanične zahtjeve institucijama, stručno praćenje, transparentno finansiranje odbrane, međunarodno lobiranje, mrežu dijaspore, javnu komunikaciju i istorijsku dokumentaciju", rekao je Fatmir Sopi iz Udruženja veterana OVK.
Portparol Kancelarije specijalizovanog tužioca za Kosovo u Hagu, Chris Bennett, rekao je da se mandat suda nastavlja sve dok Savjet Evropske unije ne obavijesti kosovske institucije da su istrage i svi postupci koji iz njih proizilaze završeni, što je u suprotnosti sa stavovima Albanaca da među njima nije bio ratnih zločina.
"Prije izvjesnog vremena je Skupština Kosova donijela jednu rezoluciju, jedan zakon, po kome svi koji dovode u pitanje borbu OVK, svi koji žele da ukažu na zločine koje je ta organizacija činila, rizikuju novčanu ili zatvorsku kaznu", rekao je za Euronews Srbija istoričar Aleksandar Gudžić.
Specijalizovana veća Kosova, formirana su nakon višegodišnje istrage Specijalnog istražnog tima, osnovanog da proveri navode Dicka Martyija o trgovini organima u takozvanoj Žutoj kući. Na čelu tima je bio američki tužilac Clint Williamson, koji je po završetku istrage saopštio da postoje dovoljni dokazi za podizanje optužnice protiv pojedinih bivših vođa OVK, dok za trgovinu organima tada, kako je rekao, nije bilo dovoljno dokaza. Williamsonovu istragu danas kritičari postojanja Specijalizovanih veća Kosova, ne pominju.
*Bosna i Hercegovina nije zvanično priznala nezavisnost Kosova