Profesionalni vozači kamiona u međunarodnom transportu iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije održali su prije nekoliko dana sastanak u Skoplju, na kojem je jedan od dogovora bio da zatraže susret sa predstavnicima nadležnog direktorata Evropske unije. Cilj je bio da se direktno razgovara o mogućnostima da se profesionalni vozači izuzmu od pravila 90/180. Zbog tog pravila pojedini vozači su i privođeni, a mnogi sada iz straha odbiaju da voze u zemlje EU. Iz Brisela je, međutim, danas stigao - negativan odgovor.
Neđo Mandić, predsjednik Udruženja Srbije za međunarodni transport, potvrdio je juče za Euronews Srbija da su tokom dana dobili negativan odgovor iz Evropske unije.
"Mi smo prije dva mjeseca održali sastanak, sa kojeg smo uputili naše prijedloge i zatražili da do 10. avgusta dobijemo odgovor, nadajući se da će on biti pozitivan“, rekao je Mandić.
Kako odgovor nije stigao do 10. avgusta, već je 11. avgusta u Skoplju održan sastanak predstavnika Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije. Mandić navodi da se tom prilikom razgovaralo o svim detaljima i dogovoreno je kako će se dalje postupati.
"Imali smo i jedno vrlo čvrsto obećanje da ćemo ovih dana imati sastanak sa Evropskom komisijom“, rekao je Mandić, dodajući da je istovremeno na posljednjoj tehničkoj radnoj grupi bilo riječi i o sastanku svih članica Šengena, koji bi trebalo da bude održan 1. septembra.
Prema njegovim riječima, na tom sastanku trebalo bi da se razgovara o novoj viznoj strategiji, ali i o problemu profesionalnih vozača.
"Zato smo, da ne bismo na brzinu bilo šta radili, smatrali da treba strpljivo sačekati da prođe to vrijeme, da se održi sastanak koji smo očekivali, bilo u Briselu ili u Beogradu, a zatim i da sačekamo 1. septembar kako bismo vidjeli koji će biti dalji koraci“, objasnio je Mandić.
Međutim, kako kaže, odgovor koji je stigao na njihov zahtjev bio je potpuno drugačiji od onoga čemu su se nadali.
"Danas (petak) smo dobili odgovor na naš zahtjev koji je, umjesto potvrdnog, kako smo iz prethodnog pisma shvatili, ovaj put potpuno negativan. U njemu nema ničeg novog. To je samo ponavljanje onoga što slušamo iz sastanka u sastanak, iz pisma u pismo. Godinama oni ne govore ništa novo“, istakao je Mandić.
On dodaje da zbog toga postoji veliko razočaranje, posebno imajući u vidu da su predstavnici četiri zemlje pokušali da kroz direktan razgovor sa evropskim institucijama pronađu konkretno rješenje za problem profesionalnih vozača.
Prijedlozi profesionalih vozača odbijani
Neđo Mandić navodi da su predstavnici profesionalnih vozača tokom višemesečnih razgovora sa evropskim institucijama davali vrlo konkretne prijedloge za rješavanje problema, ali da su oni uglavnom bili odbijani bez ponude odgovarajućeg alternativnog rješenja.
"Tražili su od nas na tehničkoj radnoj grupi da damo predloge i mi smo ih davali vrlo konkretno. Međutim, kada damo prijedlog, odgovor je samo: ‘Ne može’“, rekao je Mandić.
Prema njegovim riječima, Evropska komisija je tokom razgovora ponudila svega dva rješenja. Jedno je bilo da profesionalni vozači dobiju dugoročne vize od susjednih država članica Evropske unije, dok je drugo bilo korišćenje odredbe koja se odnosi na takozvane prekogranične radnike.
On smatra da su predlozi koji dolaze sa evropske strane nerealni i praktično neprimenljivi, jer ih, kako kaže, same države članice ne prihvataju.
"Njihovi prijedlozi su neiskreni, nerealni i nemogući. Članice ih ne prihvataju, a oni nas upravo na to upućuju. S druge strane, ne prihvataju naše prijedloge, koji su vrlo realni“, rekao je Mandić.
Kao jedno od mogućih rješenja, predstavnici vozača predložili su da se ne mijenja Šengenski sporazum, već da se postojeće pravilo o 90 dana boravka tumači na način koji bi odgovarao stvarnom vremenu provedenom u zemljama Šengena.
"U posljednjem pismu smo im napisali da ne treba da mijenjaju Šengenski sporazum. Mi ćemo se prilagoditi, kako oni stalno kažu, tom pravilu od 90 dana, ali neka prihvate činjenicu da 90 dana znači 90 puta 24 sata“, objasnio je Mandić.
Kako dodaje, savremene tehničke mogućnosti omogućavaju precizno evidentiranje vremena provedenog u zemljama Šengena.
"Sada se sve evidentira u minut i sekund. U svakom trenutku može da se utvrdi koliko sati smo proveli, a deljenjem sa 24 i koliko smo dana proveli. Kada smo računali podatke za naše vozače, vidjeli smo da više od 90 odsto njih nema nikakav prekršaj i ne ulazi u problem sa 90 dana. Čak i ono malo prekoračenja koje postoji lako bi moglo da se riješi kada bi se boravak računao na taj način”, rekao je Mandić.
Međutim, prema njegovim riječima, u odgovoru koji je stigao danas Evropska komisija ponovo navodi da promena načina obračuna boravka nije moguća.
On ističe da je suštinski problem u tome što se od profesionalnih vozača traži da se prilagode pravilima koja, kako smatra, u praksi ne odgovaraju prirodi njihovog posla.
"I dalje insistiraju da se mi prilagodimo, što jednostavno nije moguće kada nam se, umjesto 90 dana, praktično nudi mogućnost da radimo od 60 do, da kažemo, 90 dana. Najčešće niko ne bi prelazio 90 dana kada bi se računalo realno vrijeme provedeno u Šengenu, a ne započeti dan. Sada je dovoljan jedan minut da se računa kao cijeli dan. Isto je i pri povratku - dovoljno je da izađemo samo minut posle ponoći i ponovo nam se računa novi dan. To je, prostim jezikom rečeno, ponovo ukradeno vrijeme“, rekao je Mandić.
Govoreći o narednim koracima i mogućnosti novih protesta ili blokade graničnih prelaza, Mandić kaže da su predstavnici vozača odmah nakon prijema odgovora Evropske komisije održali sastanak i precizirali dalje aktivnosti.
Mandić kaže da će predstavnici profesionalnih vozača još jednom pokušati da do 1. septembra dobiju pozitivan odgovor Evropske komisije, ali da su, imajući u vidu dosadašnju komunikaciju, male šanse da će do toga doći.
"Ako nas prime i odgovore do 1. septembra, to bi bilo dobro. Međutim, 1. septembra je zakazan sastanak svih članica na ovu temu. Možemo se nadati, ali ovako kako stvari teku, bolje je reći da su vrlo male šanse“, rekao je Mandić.
Zbog toga su, kako navodi, već donijeli odluku o narednim koracima. Krajem avgusta planiraju proteste u četiri glavna grada, ispred ambasada, odnosno kancelarija ambasadora Evropske unije u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.
"Odlučili smo da krajem ovog mjeseca organizujemo protest u sva četiri glavna grada, ispred ambasada, odnosno kancelarija ambasadora Evropske unije u našim zemljama. Uputićemo i novo pismo, ponovo sa svim obrazloženjima. Jasno je da će oni to prenijeti na sastanku 1. septembra“, najavio je Mandić.
Protesti na granicama polovinom septembra
On dodaje da, ukoliko ni nakon tog sastanka ne bude konkretnog i prihvatljivog rješenja, protesti će biti prošireni i na granične prelaze.
"Bez čekanja odgovora, zakazaćemo za polovinu septembra proteste na granicama. Tada bi svaka granica bila hermetički zatvorena – ništa ne bi moglo da uđe ili izađe, osim robe koja je nužna, poput lijekova i nekih izuzetno hitnih i važnih stvari“, rekao je Mandić.
Prema njegovim riječima, protesti bi trajali sve dok ne dođe do ozbiljnog razgovora i konkretnog rješenja problema.
"Bićemo uporni i ostaćemo na granicama dok neko ozbiljno ne počne da razgovara sa nama i dok ne riješimo problem. Znači, polovinom septembra će doći do protesta, najkasnije do tada, jer se u svakom trenutku protesti mogu otkazati ukoliko dođe pozitivan prijedlog“, istakao je Mandić.
On naglašava da je uslov za odustajanje od protesta da ponuđeno rješenje bude konkretno, prihvatljivo i odmah primjenjivo.
Dodatnu podršku, kako kaže, očekuju i iz Albanije, čiji su se predstavnici već javili sa željom da se pridruže zajedničkim aktivnostima.
"Danas smo bili vrlo pozitivno iznenađeni, jer su nam se javili i predstavnici iz Albanije. I oni žele da se pridruže ovome, jer i oni imaju iste probleme“, rekao je Mandić.
On se nada da bi zajednički nastup i pojačan pritisak mogli da dovedu do ozbiljnijeg angažovanja Evropske komisije i konkretnog rješenja.