Afera ilegalnog odlaganja otpada u Gospiću dobila je novi, ozbiljniji nastavak nakon što su rezultati vještačenja, provedenog po nalogu USKOK-a, pokazali da se na lokaciji bivšeg PPK Velebit nalazi oko 37.000 tona različitog otpada, dok su u podzemnim vodama nizvodno od lokacije pronađeni PFAS spojevi.
Afera ilegalnog odlaganja otpada u Gospiću dobila je novi, ozbiljniji nastavak nakon što su rezultati vještačenja, provedenog po nalogu USKOK-a, pokazali da se na lokaciji bivšeg PPK Velebit nalazi oko 37.000 tona različitog otpada, dok su u podzemnim vodama nizvodno od lokacije pronađeni PFAS spojevi.
Prema nalazima koje je objavio USKOK, na području industrijskog kompleksa u Gospiću nalazi se velika količina miješanog otpada, među kojim su ostaci obrade električne i elektroničke opreme, medicinski otpad, plastika te građevinski i mineralni materijali. Dio otpada zakopan je u tlu, dok se dio nalazi na površini i u objektima nekadašnjeg industrijskog kompleksa. O nalazima su posljednjih dana izvijestili i lokalni i nacionalni mediji.
Posebnu zabrinutost izazvao je nalaz PFAS spojeva u podzemnim vodama. Riječ je o grupi hemijskih spojeva poznatih po izuzetnoj postojanosti u okolišu, zbog čega ih se često naziva „vječnim hemikalijama“. Prema objavljenim podacima, PFAS je pronađen u uzorku podzemne vode nizvodno od lokacije, dok u uzorku uzvodno koncentracija nije bila iznad granice detekcije. Lokalni mediji navode koncentraciju od 200,5 nanograma po litri nizvodno od odlagališta.
Nalazi vještačenja ukazuju i na povišene koncentracije pojedinih teških metala i drugih onečišćujućih tvari u tlu. Prema izvještajima koji prenose nalaz, utvrđene su i vrijednosti koje ukazuju na ekotoksičnost otpada. Zbog svega toga pitanje sanacije više nije samo problem nezakonitog odlaganja otpada, nego i pitanje mogućeg dugoročnog uticaja na okolinu.
Afera je javno izbila početkom 2025. godine, kada je USKOK pokrenuo istragu protiv Josipa Šinceka, njegove supruge Monike i drugih osoba zbog sumnje u nezakonito postupanje s otpadom. Prema USKOK-u, u centru operacije bila je kompanija Tipos Resurs iz Varaždina. Istražitelji sumnjaju da je stvarni voditelj njenog poslovanja bio Josip Šincek, dok je Monika Šincek bila uključena u organizaciju poslovanja i postupanja s otpadom. Istraga je tokom 2025. i 2026. proširivana, a obuhvatila je i druge osobe i lokacije. Prema pisanju Večernjeg lista, proširenom istragom obuhvaćene su sumnje na ilegalno odlaganje otpada i na području Senja, uz ranije obuhvaćene lokacije u Gospiću, Varaždinu i Benkovcu.
U Gospić je od 16. maja 2022. do 11. aprila 2024. iz Italije, prema dokumentaciji na kojoj se temelji istraga, dovezeno 12.338 tona plastičnog otpada u 576 pošiljki. Iz Slovenije je od 16. maja 2022. do 8. aprila 2024. stiglo još 1.480 tona u 54 pošiljke. Otpad je stizao i iz Njemačke te od hrvatskih kompanija, piše Index.hr.
Firma Tipos Resurs bila uključena u posao sa spornim otpadom koji je završio u Derventi
Firma Tipos Resurs bila je još 2014. godine uključena u posao sa spornim otpadom koji je završio u Derventi. Republička ekološka inspekcija tada je utvrdila da je riječ o medicinskom otpadu za koji derventska firma "Pramat plast" nije imala potrebnu dozvolu i naredila da se pošiljka vrati upravo firmi Tipos Resurs u Hrvatsku. Otpad je tada u Derventu dopremljen u takozvanim "džambo vrećama", od kojih su neke bile oštećene tokom transporta. Dio otpada raznijeli su vjetar i životinje, a problem su prvi uočili građani koji su alarmirali nadležne službe, pišu Nezavisne novine.
Policija je dežurala tokom uklanjanja, a Republička ekološka inspekcija dala je "Pramat plastu" rok od 15 dana da sporni otpad vrati u Hrvatsku. Prema tadašnjoj evidenciji nadležnih službi, "Pramat plast" je tokom 2014. godine sa istom dokumentacijom u BiH uvezao 23 pošiljke sa ukupno oko 358 tona otpada.
Firma je imala dokumentaciju za prekogranični uvoz otpada koji nije opasan, ali nije imala dozvolu za uvoz medicinskog otpada.
Hrvatsko Ministarstvo zaštite životne sredine tada je navelo da je oko 100 tona otpada iz Hrvatske, preko Tipos Resursa kao posrednika, poslano firmi u Derventi. U dokumentima je bio označen kao miješani neopasni otpad, odnosno "ostaci od plastične ambalaže", koji je trebalo da bude zbrinut po cijeni od deset evra po toni.
Ekološka inspekcija Republike Srpske utvrdila je, međutim, da uvoznik nema potrebnu dozvolu i naredila vraćanje pošiljke. Oko 40 tona u jednom trenutku već je bilo vraćeno u Hrvatsku i stavljeno pod carinski nadzor.
U Gospiću zakopano 35.000 tona otpada.
O slučaju iz Gospića je više puta izvještavao i HRT, koji je u junu ove godine pisao da sanacija ilegalnog odlagališta u Gospiću još nije bila započela, iako je država ranije najavljivala njezin početak. HRT je tada izvijestio da se procjenjuje kako je na lokaciji zakopano najmanje 35.000 tona otpada.
U Varaždinu se, prema riječima gradonačelnika Nevena Bosilja, u prostoru nekadašnje fabrike namještaja Mundus nalazi još oko 5.000 tona, piše HRT.
Prema podacima iz istrage koje je ranije objavio Jutarnji list, u nekadašnjem kamenolomu u Benkovačkom Selu odloženo je približno 16.000 tona otpada, a prema nekim podacima i 35.000 tona.
Državne institucije u međuvremenu su najavile sanaciju. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo je da je država pokrenula aktivnosti na sanaciji lokacije PPK Velebit, dok je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zadužen za pripremu i provođenje potrebnih postupaka. Ministarstvo je pritom naglasilo da je riječ o lokaciji na kojoj je otpad nezakonito skladišten i zakopavan.
Na konferenciji održanoj u Gospiću 25. juna predstavnici Ministarstva, Fonda i drugih institucija ponovno su istaknuli da je sanacija nužna. Država je, kako je tada objavljeno, preuzela provođenje sanacije jer se očekuje da onečišćivač neće moći podmiriti troškove, dok se odgovornost za nezakonito postupanje utvrđuje u kaznenom postupku.
Istovremeno, građanska inicijativa „Gospić je naš dom“ upozorava da građani još uvijek nemaju dovoljno informacija o rezultatima analiza tla, vode i otpada te traži hitnu sanaciju i veću transparentnost institucija.
Slučaj Gospića tako je od pitanja ilegalnog odlaganja otpada prerastao u jednu od ozbiljnijih hrvatskih ekoloških afera. Dok USKOK-ova istraga treba utvrditi kaznenu odgovornost pojedinaca i drugih uključenih subjekata, pred državnim institucijama ostaje pitanje kako što prije ukloniti desetine hiljada tona otpada i spriječiti daljnje širenje zagađenja.
Plenković: Lička zemlja truje opasnim otpadom
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović pozvao je danas Vladu da odmah počne sanaciju nezakonitog odlagališta opasnog otpada u okolini Gospića. Ustvrdio je da je ugroženo zdravlje ljudi i da prijeti zagađenje prostora te da se Vlada više ne može opravdavati procedurom i javnim konkursima.
Istakao je da je od otkrivanja slučaja prošlo previše vremena te da se lička zemlja truje opasnim otpadom i koristi za privatne interese i zaradu.
Milanović je upozorio da još niko nije odgovarao za ono što je nazvao ekocidom te zatražio odgovor zašto niko nije kažnjen, zašto su nadležne institucije dopuštale odlaganje i kada će početi sanacija. Vladu i ministarstva pozvao je da odmah djeluju i zaštite zdravlje ljudi i budućnost ličke zemlje.
Hrvatskog premijera Andreja Plenkovića novinari su pitali kako je moguće da niko nije primijetio veliki broj šlepera koji su dovozili i istovarali otpad.
"Ne znam. To će se sve utvrditi u istrazi", odgovorio je Plenković.
On je poručio da će odgovorni za nezakonito odlaganje otpada morati odgovarati, kao i da će država sprovesti sanaciju.
"Poruka građanima je da će oni koji su odgovorni za to da je otpad tamo završio odgovarati, a da će se otpad sanirati", rekao je Plenković.