Hrvatski ministar finansija Tomislav Ćorić izjavio je danas da je inflacija u martu prije svega posljedica energetskog šoka i da se "jako teško" može doskočiti dijelu inflatornih pritisaka koji proizlaze iz globalnog rasta cijena nafte i gasa.
ADVERTISEMENT
On je rekao da Vlada tu čini sve što može, a i za budućnost na raspolaganju ima još neke alate.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak da su cijene dobara i usluga za ličnu potrošnju merene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u martu u odnosu na mart 2025. godine u prosjeku bile viša za 4,8 posto, dok su u odnosu na februar porasle za 1,4 posto.
Podaci Eurostata, pak, pokazuju da je Hrvatska u martu imala najveću inflaciju u evrozoni, 4,7 posto.
Prema Ćorićevim riječima, inflacija je u martu prvenstveno ubrzala zbog "udara" rasta cijena energenata u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, što je posljedica ratnih sukoba na Bliskom istoku.
"U strukturi hrvatske inflacije, dodatan doprinos rastu daje sektor usluga. S druge strane, dobra vijest je da su na godišnjem nivou pale cijene industrijskih proizvoda, kao i činjenica da je u segmentu hrane, pića i duvana inflacija iznosila 3,9 posto", izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Ćorić.
Čorić je rekao i da se "jako teško" može doskočiti dijelu inflatornih pritisaka u segmentu energenata. "Niti Hrvatska niti neka druga članica evrozone ne može izbjeći uvezeni inflatorni šok koji dolazi usljed povećanja cijena nafte i plina na svjetskim tržištima", poručio je Ćorić.
Preduzetim mejrama u proteklom vremenu, kazao je, Vlada je "djelimično apsorbovala i neutralisala" taj šok, međutim to učiniti u potpunosti jednostavno nije moguće.
Kada je riječ o narednim sedmicama i mjesecima, Ćorić se nada da će se kriza na Bliskom istoku smiriti, što bi trebalo dovesti do smirivanja cijena nafte.
Ukoliko do toga ne dođe, Ćorić je upozorio da Evropu pa i Hrvatsku prije svega očekuje "dosta izazovan period" u segmentu cijena energenata.
Poručio je i da će Vlada učiniti sve da taj udar na hrvatsku ekonomiju bude što je moguće manji, pri čemu su joj na raspolaganju još jednim dijelom porezi, onaj evropski dio, kao i neki drugi alati "o kojima ćemo promišljati".
Na pitanje da li očekuje da bi EU mogla ići ka zajedničkom spuštanju poreza, kao i razmatra li Vlada uvođenje "plivajućeg PDV-a", Ćorić je rekao da vjeruje da će sve te teme "biti na stolu" ukoliko cijena nafte nastavi da raste ili se zadrži na ovim visokim nivoima.
"To mi djeluje kao jedna vrlo logična opcija", kazao je, između ostalog, Ćorić, prenosi portal 24sata.