Stanje Vjesnikova nebodera nakon velikog požara iznimno je teško, a odluka o njegovu uklanjanju nije donesena olako, upozorio je diplomirani inženjer građevinarstva Mario Todorić iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo.
ADVERTISEMENT
Stručni tim proveo je detaljnu analizu oštećenja unutar zgrade prije donošenja konačnih zaključaka.
"Stanje nebodera je kritično. Odluku o uklanjanju Vjesnika nismo donijeli olako. Zaključke nismo mogli donijeti promatranjem izvana. Iako se radilo o velikom požaru, bilo je neophodno ući unutra i onda na osnovu tih oštećenja izraditi modele i analize. Tako smo donijeli zaključak iza kojeg u cijelosti stojimo", rekao je Todorić za HRT.
Beton izgubio mehanička svojstva
Glavni problem koji su stručnjaci utvrdili bile su ekstremno visoke temperature kojima je zgrada bila izložena.
"Neki dijelovi su bili izloženi temperaturama većim od 1000 stepeni. Došlo je do topljenja aluminijskih fasadnih ovira koji se tope na temperaturama od preko 700 stepeni", kazao je.
Oštećenja u neboderu Vjesnika (Izvor: Mario Todorić/HCPI)
Iako se beton smatra negorivim materijalom, Todorić pojašnjava da pri dugotrajnom izlaganju visokim temperaturama gubi svoja mehanička svojstva.
"To je najlakše usporediti s procesom izrade vapna - čvrsto kamenje bi se stavilo s drvima i nakon dana ili dva, došlo bi do topljenja čvrstog kamena koji bi se pretvorio u vapno. Upravo takav proces u Vjesniku se dogodio s betonom", pojasnio je.
Analize su pokazale drastičan pad nosivosti.
"Pad čvrstoće na najizloženijim stupovima pao je na četvrtinu početne čvrstine. Najviše oštećen je bio 15. kat, ali na njemu nije značajno opterećenje. Međutim, sedmi, osmi i deveti kat bili su jako dugo izloženi visokim temperaturama", nastavio je.
Oštećena i armatura
Osim betona, značajno je oštećena i armatura. "Došlo je do pregrijavanja armature na preko 800 stupnjeva. Ona je također izgubila svoja mehanička svojstva", rekao je.
Stanje je bilo toliko opasno da su inženjeri tokom intervencije procijenili da je boravak vatrogasaca u zgradi prerizičan.
"Kada smo s njima izašli na teren, povukli smo vatrogasce iz zgrade i sugerirali da gase požar izvana", kazao je.
Oštećenja u neboderu Vjesnika (Izvor: Mario Todorić/HCPI)
"Naša preporuka je da je stanje nebodera kritično, pred kolapsom i da može doći do nekontroliranog urušavanja. Sve službe koje ulaze, to rade na vlastitu odgovornost", dodao je.
S obzirom na stanje konstrukcije, eventualni kolaps bio bi nagao i katastrofalan. "Ako dođe do kolapsa, on će se dogoditi u trenucima. Cijeli neboder bi se srušio u sekundama. Ne bi bilo vremena za evakuaciju", upozorio je.
Rušenje kao jedina opcija
Zbog progresivnog propadanja betona, preporuka struke je žurno uklanjanje zgrade.
"I manje podrhtavanje tla ili ekstremniji vjetar može ugroziti neboder. Preporučili smo žurno rušenje jer se u degradiranom betonu događaju dodatni kemijski procesi. Dio se pretvorio u vapno koje se u kontaktu s vlagom širi i dodatno razara beton", kazao je Todorić, istaknuvši da što je zgrada duže izložena vremenskim uvjetima, dolazi do dodatnog slabljenja čvrstoće.
Razmatraju se dvije metode rušenja. Prva je miniranje, koje je brže, ali s većim rizicima za okolnu infrastrukturu. Druga je mehaničko "grickanje", odnosno postupno uklanjanje konstrukcije bagerima, no struka ovu metodu ne preporučuje.
"Naša sugestija je da, ako se odluči za tu metodu, to ne obavlja na neboderu nego da to radi vanjska mehanizacija. Zadnji primjer nečeg sličnog je rušenje hotela Marjan u Splitu. Mi tu metodu ne bismo sugerirali", zaključio je Todorić.