Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je na plenarnoj sjednici u okviru samita procesa Brdo-Brioni u Draču ustanovljeno da je evropski put strateški put za region i naveo da je bilo nesuglasica između njega i predsjednice Kosova Vjose Osmani.
ADVERTISEMENT
nesuglasica između Osmani i mene
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je na plenarnoj sjednici u okviru samita procesa Brdo-Brioni u Draču ustanovljeno da je evropski put strateški put za region i naveo da je bilo nesuglasica između njega i predsjednice Kosova Vjose Osmani.
"Ovde nema država, već se ide samo sa imenima, tako da je to nešto što je dobro nasljeđe ovog procesa. Rekao sam i govorio o toj vrsti licemerja, dvostrukih standarda, gdje svako od nas u stvari pokušava da na račun nekog drugog dobije nešto, a da malo zajedničkog pristupa imamo u rješavanju problema na Zapadnom Balkanu", rekao je Vučić u izjavi novinarima.
Dodao je da se na samitu govorilo i o teritorijalnom integritetu koji, kako je ukazao, svako tumači kako hoće.
''Zamislite kada dođe Vjosa Osmani i priča o teritorijalnom integritetu i zaštiti teritorijalnog integriteta. I onda vam se želudac okrene naopačke, a svi ostali slušaju, klimaju glavom... Tako da smo se prisjetili njenih turističkih dana u Ujedinjenim nacijama, poželio još mnogo turizma u životu i to je to'', rekao je Vučić.
Naveo je da je na samitu istaknuto da će se zajedno raditi na evropskim integracijama.
Predsjednik Srbije je dodao da je učesnike samita obavijestio da je u Srbiji otvorena pruga od 180 kilometara, najbrža u regionu.
"Pošto to nigde ni u jednom od medija u Albaniji, u Prištini, u Zagrebu i Sarajevu nisu mogli da pročitaju, da se bar informišu i da nam budu dragi gosti, da dođu da vide kako izgleda kad se vozite brzim vozovima i na brzim prugama", istakao je Vučić.
Milatović: Persone non grata ne doprinose jačanju saradnje, opterećuju dijalog
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozvao je danas zvaničnike zemalja regiona na Samitu Brdo-Brioni u Draču da se prekine sa proglašavanjem persona non grata zbog različitih mišljenja jer to, kako je istakao, nije put ka jačanju regionalne saradnje i opterećuju dijalog.
Milatović je poručio da je ovo savršena prilika da ponovi da je Crna Gora potpuno posvećena regionalnoj saradnji i da odnosi sa susjedima nisu alternativa evropskoj integraciji, već su njen prirodan dodatak.
Samit Brdo-Brioni posvećen je evropskim integracijama, Planu rasta EU, odlasku mladih iz regiona i regionalnoj saradnji i bezbjednsoti.
Milatović je rekao da u trenutku kada se Evropa suočava sa nekim od najsloženijih izazova našeg vremena, suština Brdo - Brioni procesa jeste “da nas okupi, izgradi poverenje i prevaziđe razlike”.
“Ovo je savršena prilika da ponovim da je Crna Gora potpuno posvećena regionalnoj saradnji. Naši odnosi sa susjedima nisu alternativa evropskoj integraciji - oni su njen prirodan dodatak. Jačanjem veza, unapređivanjem inicijativa i zajedničkim radom sa partnerima, učvršćujemo i naš evropski put i našu regionalnu stabilnost. I u tom kontekstu želim da naglasim jedno važno pitanje: želim da pozovem sve za ovim stolom da prestanemo sa politikama kojima se državljani zemalja regiona proglašavaju personama non grata. Iako imamo različita gledišta o određenim političkim pitanjima, to nije put ka jačanju regionalne saradnje i bespotrebno opterećuje dijalog”, poručio je Milatović.
On je podsjetio da je na posljednjem Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu poslao snažnu poruku liderima EU da proširenje nije poklon - već strateška investicija u mir, stabilnost i prosperitet evropskog kontinenta.
“I želim da nas sve podsjetim da je Evropska unija i nastala na ovim osnovama. Sedamdesetih i osamdesetih godina, zemlje Južne Evrope uključujući Grčku, Španiju i Portugal pridružile su se Evropskoj zajednici ubrzo nakon izlaska iz decenija autoritarnog režima. Nijedna od njih nije bila u potpunosti spremna po tadašnjim ali ni današnjim standardima", rekao je Milatović i dodao:
"Njihov ulazak bio je politička odluka i investicija u stabilniju i prosperitetniju budućnost ne samo južne Evrope već cijelog evropskog kontinenta. Ista logika važila je početkom 2000-ih, kada su se zemlje Centralne i Istočne Evrope pridružile Uniji nakon prevazilaženja nasljeđa komunizma, suočavajući se sa ozbiljnim institucionalnim i ekonomskim izazovima, ali da ih je EU prihvatila, razumijevajući da će integracija ubrzati reforme i osigurati dugoročnu stabilnost i prosperitet Evrope”.
On je kazao da danas, zemlje kandidati sa Zapadnog Balkana stoje pred istim vratima.
“Ali, baš kao i u prošlosti, EU mora gledati na naše članstvo ne kao na ustupak, već kao na investiciju - strateški izbor da se obezbijedi mir, bezbjednost i demokratska otpornost u cijeloj Evropi. Zbog toga, zemljama Zapadnog Balkana potrebna je snažna, vidljiva i trajna podrška EU, i jasna politička odluka da bismo uspješno okončali proces integracije", naveo je Milatović.
Takva posvećenost i liderstvo, kazao je, ključni su ne samo za odlučan završetak procesa, već i za jačanje regionalne stabilnosti, podsticanje ekonomskog rasta i produbljivanje veza između ovih država i Unije.
On je kazao da za Crnu Goru i zapadni Balkan Plan rasta EU predstavlja priliku koju ne smiju propustiti jer otvara vrata postepenoj integraciji u Jedinstveno tržište, pristupu finansijskim instrumentima i podsticajima za reforme koji mogu transformisati naše ekonomije.
U kontekstu daljeg jačanja regionalne saradnje, kako bi rad Brdo-Brioni Procesa bio dodatno efikasniji, Milatović je predložio učešće članova Vlada država članica Brdo-Brioni procesa koji predstvljaju resore infrastrukture i trgovine.
Takođe, predložio je da se fokus stavi na intenziviranje realizacije projekata od zajedničkog regionalnog značaja, primarno putnu i energetsku infrastrukturu.
U cilju zajedničkog odgovora na izazove u oblasti sajber bezbjednosti, Milatović je pozvao zemlje Procesa da postanu članice Regionalnog centra za sajber kapacitete na Balkanu (WB3C) u Podgorici.
Milatović je predložio i osnivanje Savjeta za rješavanje sporova unutar Brdo-Brioni procesa, sa ciljem da “države članice pokažu političku zrelost i unutar regije rešavaju regionalne i bilateralne sporove”.
Kako je saopšteno iz Kabineta crnogorskog predsednika, on je zatražio i ukidanje rominga između zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije, što bi značajno olakšalo komunikaciju, doprinijelo većoj povezanosti građana i privrede.