Hrvatska načelno podržava da se zamrznuta ruska sredstva koriste kao garancija za isplatu ratne štete Ukrajini, izjavio je premijer susjedne Hrvatske Andrej Plenković.
ADVERTISEMENT
"Traži se najsigurniji pravni način kako bi se iskoristilo skoro 170 milijardi eura koji se nalazi u Euroclearu, finansijskoj instituciji sa sjedištem u Belgiji, u kojoj je zamrznuta ruska imovina, za svojevrsnu garanciju prije isplate ratne štete koju je Rusija počinila, a kako bi se finansirala podrška Ukrajini", rekao je Plenković po dolasku na neformalni samit EU-a u Kopenhagenu, prenosi Index.
Čelnici država članica Evropske unije okupili su se danas na neformalnom samitu u Kopenhagenu, na kojem će razgovarati o jačanju odbrambenih kapaciteta i o daljnjoj podršci Ukrajini.
Beskamatni zajam Ukrajini uz rusku imovinu kao garanciju
Na stolu je prijedlog o davanju beskamatnog zajma Ukrajini za koji bi garantovale države članice, koristeći kao osnovu zamrznutu rusku imovinu. Taj zajam Ukrajina bi počela vraćati tek kada Rusija plati ratnu odštetu.
Radi se o vrlo osjetljivom pitanju jer se više zemalja protivi konfiskaciji zamrznute imovine, bojeći se da bi to narušilo pravnu sigurnost, pa se traži odgovarajući instrument kako koristiti tu imovinu, a da se izbjegne konfiskacija.
"Mi smo načelno za to, s tim da želimo da bude zajamčena potpuna pravna sigurnost svake zemlje", rekao je Plenković.
Hrvatska za zadržavanje konsenzusa u EU odlučivanju
Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa želi na samitu ispitati mogućnost da se za otvaranje pregovaračkih klastera odustane od konsenzusa i pređe na odlučivanje kvalifikovanom većinom, što znači da je za odluku potreban pristanak najmanje 15 država članica koje predstavljaju 65 posto ukupnog stanovništva Unije. Konsenzus bi se zadržao za zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
Plenković kaže da je Hrvatska za zadržavanje konsenzusa jer je to za male zemlje nužno radi zaštite njihovih interesa te da je, u slučaju otvaranja pregovora s Ukrajinom, potrebno samo privoljeti Mađarsku da odustane od veta.
"Mi smo tu uvijek za konsenzus. Ono što trebamo učiniti, jeste privoljeti Mađarsku da pristane na otvaranje jer je samo ona ostala koja ima određene primjedbe vezane za prava manjina, ali mislim da se to može premostiti", rekao je Plenković.
Podrška Ukrajini i jačanje odbrane
Kada je riječ o podršci Ukrajini, Plenković je izrazio uvjerenje da će na samitu biti postignut široki konsenzus, bilo u vojnom smislu, bilo u smislu podrške mirovnim naporima za okončanje sukoba.
"Stav Hrvatske je jasan: okončanje sukoba, pravedan mir, a to znači poštovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine", rekao je, dodajući da Hrvatska ima puno iskustva u postkonfliktnom periodu i da ga stavlja na raspolaganje svojim partnerima.
Što se tiče jačanja odbrane, rekao je da je Hrvatska dobila i tražila 1,7 milijardi iz instrumenta SAFE koje će uložiti u jačanje sposobnosti Hrvatske vojske.
"Time ćemo sebi dati mogućnost da s vrlo visokom vjerovatnoćom dostignemo cilj o izdvajanju 3,5 posto za odbranu i još 1,5 posto za aktivnosti povezane s odbranom, kao što je zacrtano na samitu NATO-a u Hagu", rekao je.