Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, Goran Dajović, i docentkinja Andrijana Maksimović, sa Univerziteta u Novom Pazaru za Euronews Srbija govorili su o protestu 15. marta, ali i svemu ostalom što se dešavalo nakon te subote.
ADVERTISEMENT
U emisiji "Nedelja sa Subotićem" je bilo riječi i o tome da li je vrijeme za povratak na nastavu kao i da li su studentski zahtjevi ispunjeni.
I dok Maksimović smatra da su svi zahtjevi ispunjeni, profesor Dajović smatrasuprotno, te se poziva na nedavni izvještaj ekspertske grupe.
"Ekspertske grupe oformio je rektorat Univerziteta u Beogradu, iz relevantnih oblasti - arhitekture, prava, ekonomije. Recimo, meni je pogotovo bio prvi dio izveštaja, prvi zahtjev i izveštaj o tom dijelu interesantan. Izveštaj ima 80 strana i vjerujem da ga nije lako čitati ih u ovim burnim vremenima. Treba odvojiti vrijeme za to... Ali evo, reći ću nešto o prvom zahtjevu i to je nekako promaklo u javnosti. Dakle, u jednom dijelu izveštaja o ispunjavanju prvog zahtjeva se tiče, podsjetiću, dostavljanja kompletne dokumentacije i pokretanja postupka odgovornosti za taj događaj. Vi vidite nevjerovatne stvari. Vidite, recimo, da je ta stanica bila gradilište u tom momentu, da je 15. oktobra to gradilište tek otvoreno, za 15 dana kasnije se desila ovo nesreće. Kako je moguće da neki ljudi budu na gradilištu? Ta stanica nije imala upotrebnu dozvolu", rekao je Dajović.
Indicija da postoji ozbiljna korupcija
Govoreći o izveštaju ekspertske grupe, profesor je rekao da su ekonomski eksperti naveli da se vidi "toliko indicija da postoji ozbiljna korupcija, da je apsolutno nevjerovatno kako se za pet mjeseci time još nije pozabavio".
"Ili jeste, objavili su da su krenuli to da istražuju, ali nam još ništa nisu rekli o tome šta su našli, šta su problemi", naveo je te dodao da je u izvještaju jasno objašnjenja šema korupcije.
Na pitanje da li je ova godina izgubljena docentkinja je rekla da je svaki dan važan te da "što se više udaljavamo od suštinskog, više smo na gubitku".
"Zato mislim da što prije treba da se vratimo na univerzitete. Dosta toga je izgubljeno, dajte da ne gubimo još više", rekla je Maksimović.
Profesor Dajović se saglasio sa njom u dijelu da je svaki dan važan, ali je dodao da se ne slaže "sa ovim drugim dijelom zato što bi to značilo da se vratimo kao da se ništa nije desilo i da nastavimo režimu u Srbiji u kojoj će se ovakve tragedije neminovno događati ako se ništa ne promijeni".
Maksimović je podsjetila da su univerziteti u različito počeli blokadu, ali da ni na jednom nije potpuna blokada kao na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru je u blokadi od 26. januara. Ona je navela da kod njih na univerzitetu ni administrativno ni tehničko osoblje ne mogu da uđu na univerzitet kao ni profesori, a što je moguće, kako je navela, na drugim univerzitetima.
"Državni univerzitet u Novom Pazaru potpuno je zatvoren za ulazak i administrativnog i tehničkog osoblja, ne samo nastavnog osoblja... Ono što razdvaja državni univerzitet u Novom Pazaru od ostalih univerziteta je zapravo da je blokada počela 26. januara koja uveliko se dešavala na nekim drugim univerzitetima. Sad imamo tu jednu situaciju, dakle rukovodstvo univerziteta i profesori su podržali zahtjeve studenata i smatraju ih opravdanim, ali dan nakon podrške zahtjeva desila se blokada", navela je ona.
Na pitanje da li je primio platu, profesor Dajović je odgovorio odrično, te naveo da se profesori na Univerzitetu u Beogradu nisu uplašili.
"Vratiću se na širi kontekst. Četvrti zahtjev studenata je bio da se za 20% povećaju izdvajanja za visoko školstvo u Srbiji i da se školarina studentima umanji za 50%. Univerzitet u Beogradu već godinama pregovara s raznim ministarstvima, uključujući ministarstvo prosvjete, o promjenama Zakona o visokom obrazovanju i svi prijedlozi koji su dolazili s univerziteta su glatko odbijani. I kada je riječ o tom finalnom dijelu ili o nekim institucionalnim aranžmanima. I onda se prije nešto mjesec dana u razgovorima univerziteta i ministarstva pojavio zajednički prijedlog koji je na kraju u Skupštini usvojen. Kada je taj prijedlog Zakona usvojen kojim su ispunjavali studentske zahtjevi, ali i mnogo više od toga, kada su nas, naši studenti, pitali šefove katedri i tako dalje, pošto su odlučivali na plenumu da li je četvrti zahtjev ispunjen usvajanjem takvog zakona - pitanje koje su oni postavili bilo je sljedeće - mi ćemo završiti blokadu, zamislimo to, ali da li će sutra vlast, koja nam je garancija, te zakone primjeniti?", naveo je on.
Za jedne zakoni ne važe
Kako je dodao, rekao im je da tu garancije nema, "jer ovi protesti su i krenuli iz razloga što u ovoj zemlji za jedne ljude zakoni ne važe, a pogotovo za vlast"
"I to zvuči zaista zloslutno pomalo, ali čini se da ova vlast zaista neće da ispuni zahtjeve. Čak i kada ih ispuni, evo šta se dešava - Marjan Ristićević, izvjesni poslanik, podnosi prijedlog da se taj zakon ukine, plate nam se nezakonito uskraćuju...", kaže profesor.
Dodaje da je odluka ministarstva nezakonita, isto kao kada je bilo reči i o platama nastavnicima u osnovnim i srednjim školama.
Ona je nezakonita, baš kao što je ista takva odluka bila nezakonita prema prosvjetarima. Apsolutno nezakonita. I zapravo, meni je palo na pamet, malo sam proučavao, slučaj, način na koji naša vlast tretira prosvjetu, generalno. Prvo, osnovno školstvo i srednje, sada i univerzitetsko školstvo. Razlika je samo u načinu, ovo zaista zvuči grubo, ali je bukvalno tako, samo načinom na koji se prosvjeta tretirala u Srbiji tokom okupacije. Dakle, vlada Milana Nedića je radila to, proganjala je učitelje. Čak ni oni nisu isplaćivali noćna sredstva, ali to je bilo tada, bila je oskudica", dodao je on.
Govoreći o platama, Maksimović je rekla da je primarna radna obaveza za nastavnika na univerzitetima, nastavnika uopšte da organizuju, odnosno sprovode nastavu i ispite.
"Vrlo često ovih dana slušamo kako je posao nastavnog osoblja ne samo držanje nastave i sprovođenje ispita, nego i projekti, zapravo priprema dokumentacije za akreditaciju i veliki dio administrativnog posla. Ipak bih se ja vratila na ovaj dio da je primarna radna obaveza za nastavnika na univerzitetima, nastavnika uopšte da organizuju, odnosno sprovode nastavu i ispite. Mi zapravo na Državnom univerzitetu, a tako i na ostalim, generalno kod nas, većina profesora je zapravo onemogućena da izvrši, odnosno da radi ono što predstavlja njegovu primarnu, njihovu primarnu radnu obavezu, a to je držanje časova nastave i sprovođenje ispita", rekla je ona.
Kaže i da većina nastavnika na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru želi da drži nastavu ali da tu mogućnost nema.
Suočavanje sa suprotnom praksom
Dajović dodao je da je primarna radna obaveza, "specijalno nas sa Pravnog fakulteta da studente učimo šta je podjela vlasti, šta je vladavina prava, šta je demokratija".
"I kada ih učimo tim lekcijama, meni je ovih zadnjih godina, ja sam to već negdje rekao, bilo pomalo i neprijatno da govorim jednu stvar kako je to u teoriji, a da onda oni izađu na ulicu ili kada izađu s fakulteta kao pravnici se suoče sa sasvim suprotnom praksom. Sada po prvi put zapravo studenti hoće da promijene tu praksu", rekao je te nastavio:
"I to je kao na primer na Medicini da učite buduće doktore kako da liječe pacijente, a onda dođu u neku bolnicu i onda im direktor, koji možda čak i nije ljekar, naređuje kako će liječiti pacijenta. Tako je sa studentima koji odu u tužilaštva, u sudove, u policiju itd. Govorim specijalno sa stanovišta prava - ako jedan fakultet ima razloga da bude u blokadi, da protestuje protiv ovog bezakonja u kojem se nalazimo, protiv ovakve neodgovornosti, to je Pravni fakultet. I specijalno baš mi, profesori Pravnog fakulteta, ne da nemamo dužnost da učimo studente to što je u teoriji, nego baš da im kažemo da, to je u teoriji, dajte da mijenjamo i mijenjajte to društvo, da to više ne bude samo teorija".