Istraživanje vezano za posljedice stambene krize na hrvatske građane pokazalo je da čak 70 posto mladih u Hrvatskoj do 31 godine ističe da nemaju dovoljno prihoda za najam ili kupovinu nekretnine, objavio je danas ured zastupnika Vešligaja.
ADVERTISEMENT
Istraživanje vezano za posljedice stambene krize na hrvatske građane pokazalo je da čak 70 posto mladih u Hrvatskoj do 31 godine ističe da nemaju dovoljno prihoda za najam ili kupovinu nekretnine, objavio je danas ured SDP-ovog europarlamentarca Marka Vešligaja.
Istraživanje o posljedicama stambene krize u Hrvatskoj donijelo je rezultate koji su očekivani, ali i dalje poražavajući, ocjenjuje se u saopćenju. Ono, u prvom redu, pokazuje da postoje značajne razlike u stambenim uslovima između mlađih i starijih ispitanika.
Osobe starije od 31 godine najčešće žive u vlastitom stanu ili kući koje su kupili ili naslijedili, dok mlađi od 31 godine uglavnom borave u nekretninama roditelja ili rodbine, bez plaćanja stanarine, uz stanarinu ili u unajmljenom stanu.
28 posto ispitanika sebi ne može priuštiti samostalni život
Finansijska priuštivost samostalnog stanovanja predstavlja veliki izazov, posebno za mlađe ispitanike.
Samostalan život u unajmljenom stanu u potpunosti sebi može priuštiti 39 posto ispitanika, pri čemu je taj udio značajno manji među mladima od 18 do 30 godina. Trećina ispitanika može sebi djelimično priuštiti takav način stanovanja uz dodatne izvore prihoda, dok 28 posto uopće nema finansijske mogućnosti za samostalni život.
Priuštivo stanovanje prvenstveno se odnosi na dostupnost stambenih opcija koje su finansijski prihvatljive, a to obično podrazumijeva da kućanstva troše do maksimalno 30 posto svojih prihoda na stanovanje, stoji u saopćenju ureda zastupnika.
Glavni razlozi nemogućnosti finansiranja samostalnog stanovanja su nedovoljni prihodi, visoki troškovi najma i režija, nepovoljna poslovna situacija te visoki životni troškovi uzrokovani inflacijom. Stariji ispitanici češće navode nedostatak prihoda, dok mladi u većoj mjeri ističu finansijsku povoljnost života s roditeljima. Uz to, mladi često nailaze na poteškoće u pronalaženju stana unutar svojih finansijskih mogućnosti te imaju ograničene kreditne mogućnosti.
Polovina ispitanika vjeruje da će moći kupiti nekretninu uz kredit ili pomoć
Većina ispitanika (73 posto) smatra da je dostupnost finansijski pristupačnih stanova za mlade loša, pri čemu nema značajnih razlika između dobnih skupina. Također, većina se slaže s tvrdnjama da bi država trebala povećati finansijske subvencije za kupnju prve nekretnine, regulisati tržište najma kako bi stanovanje postalo pristupačnije te da su postojeći programi subvencija nedovoljni za rješavanje stambenog problema mladih.
Mlađi ispitanici u većoj mjeri vjeruju da će u narednih 10 godina moći kupiti nekretninu - 20 posto smatra to vrlo realnim, dok gotovo polovina vjeruje da je kupnja moguća, ali uz finansijsku potporu roditelja, partnera ili putem kredita.
Kao ključne mjere za poboljšanje stambene situacije mladih ispitanici najčešće ističu poboljšanje kreditnih uslova (68 posto), povećanje državnih subvencija za kupnju prve nekretnine (64 posto) i smanjenje poreza i doprinosa za mlade kupce nekretnina (61 posto). Nadalje, 59 posto podržava izgradnju povoljnih državnih stanova za dugoročni najam, dok 56 posto smatra da bi trebalo regulisati tržište najma ograničenjem cijena. Gotovo polovina ispitanika (48 posto) ističe važnost poticanja rada na neodređeno vrijeme kako bi mladi lakše ostvarili pravo na kredit.
Ključne mjere, prema ispitanicima:
68% za poboljšanje kreditnih uslova;
64% za povećanje subvencija za prvu nekretninu;
61% za smanjenje poreza i za mlade kupce nekretnina;
59% za izgradnju državnih stanova za dugoročni najam;
56% za ograničenje cijena najma;
48% za poticanje rada na neodređeno vrijeme;
Istraživanje je u februaru u Hrvatskoj provela agencija Hendal na uzorku od 1001 ispitanika.
Vešligaj: Očito nam predstoji mnogo posla
"Istraživanje je potvrdilo ono što smo pretpostavili i očito nam predstoji mnogo posla kako bi se situacija popravila. Na evropskoj razini kao socijalisti i demokrati tražimo ograničenje privatizacije javnih ili društvenih stanova, odgovarajuća pravila za iznajmljivanje, punu transparentnost ulaganja u stambene objekte, obuzdavanje kratkoročne preprodaje nekretnina te obuzdavanje turistizacije ili Airbnb učinka tržišta nekretnina.
Također, lično smatram kako je i ruralni razvoj jedno od rješenja stambene krize, uz društvenu stanogradnju u velikim gradovima. Ruralne sredine nude povoljnije cijene nekretnina, ali i bolje životne uslove.
Stoga, ako uložimo određena sredstva u razvoj infrastrukture, prometnu povezanost i obnovu postojećih objekata, upravo one mogu osigurati adekvatne uslove za život brojnih porodica širom Evrope", zaključio je zastupnik Vešligaj, navodi se u saopćenju.
Marko Vešligaj zamjenski je član u novoosnovanom Posebnom odboru Evropskog parlamenta za stambenu krizu (HOUS). Posebni odbor za stambenu krizu će, među ostalim, evidentirati trenutne stambene potrebe u različitim područjima i grupama stanovništva te analizirati postojeće stambene politike i finansijska sredstva Unije namijenjena održivom i priuštivom stanovanju, s ciljem iznošenja preporuka za izradu i buduću provedbu evropskog plana za priuštivo stanovanje i evropske strategije za stanogradnju koje će predstaviti Komisija.
Uz Vešligaja kao zamjenski članovi i koordinatori svojih političkih klubova u odboru HOUS su i hrvatski europarlamentarci Gordan Bosanac (Možemo/Zeleni) i Nikolina Brnjac (HDZ/Evropska pučka stranka).