"Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, u kojem se primjenjuje nezakonito Opće obavezujuće uputstvo o pregledu i kontroli tužilačkih odluka, sada je organizirano i postupa tako da, ako ste direktor državnog policijskog organa kao što je Državna agencija za istrage i zaštitu, ako imate potpunu političku podršku svog vladajućeg stranačkog šefa, te ako ste poslušnik i podređeni vladajućim stranačkim strukturama ispunjavajući njihove želje i zahtjeve, onda možete da radite šta hoćete i kako hoćete. U takvim odnosima, za takve politički podređene policijske rukovodioce zakoni Bosne i Hercegovine ne vrijede i na njih se zakoni ne primjenjuju. Oni mogu da napuste dužnost direktora kada oni hoće, ili bolje rečeno kada im stranački šef to kaže ili ih javno pozove da svrgnu rukovođenje državnog policijskog organa kako ne bi imao tko uhapsiti njihovog šefa. Oni se mogu vratiti na funkciju kada oni hoće. Mogu imati neopravdano odsustvo sa radnog mjesta koliko oni hoće, više i od četiri mjeseca, nije uopće bitno koliko, jer za njih nema ni zakona ni sankcije", navodi Emrić.

Kako dodaje, oni su "nedodirljivi", jer Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pod rukovođenjem glavnog tužioca Milanka Kajganića kaže da oni mogu to raditi na takav način i njima je, po tumačenju tužiteljice Vedrane Jovičić sve to dozvoljeno da rade.

"Sve navedeno je nama, podnosiocima krivične prijave, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pokazalo i dokazalo u konkretnom krivičnom predmetu protiv Darka Ćuluma. Podsjećam da smo krivičnu prijavu protiv Darka Ćuluma podnijeli zbog postojanja osnova sumnje da je, u svojstvu direktora Državne agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine, zloupotrebljavajući svoje službene dužnosti, onemogućio izvršenje odluka Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine za lišenje slobode osumnjičenih lica za napad na Ustavni poredak Bosne i Hercegovine iz člana 156. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Znajući da je u toku napad na ustavni poredak i u namjeri da odlučujuće doprinese istom, Ćulum je odlučio da se pridruži udruženju iz člana 170. Krivičnog zakona BiH, koje je osnovao tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, a čiji članovi su bili i osumnjičeni: Nenad Stevandić i Radovan Višković, kao i rukovodstvo Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske: Siniša Karan i Siniša Kostrešević", ističe Emrić.

Podsjećamo, Dodik je javno tražio od Srba zaposlenih u SIPA-i, Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine da napuste ove institucije. Darko Ćulum je, postupajući po njegovom pozivu, 18. marta 2025. godine podnio neopozivu ostavku na dužnosti direktora SIPA-e. U ostavci je naveo da toga dana prestaju sva njegova prava i obaveze u navedenoj državnoj instituciji te napustio radno mjesto.

"Time je svjesno prekršio odredbe više zakona Bosne i Hercegovine, kao i sve profesionalne policijske standarde, postupajući u skladu sa pozivom osumnjičenih koji su udruženo djelovali na rušenju ustavnog poretka BiH svrgavajući njene najvažnije institucije i organe", smatra Emrić.