Najveće svjetske kompanije koje proizvode ultra-prerađenu hranu podnijele su veliki broj tužbi protiv vlada koje pokušavaju da ograniče nezdravu ishranu i zaštite javno zdravlje, pokazala je međunarodna istraga lista The Guardian u saradnji sa akademicima, neprofitnom redakcijom Lighthouse Reports i medijskim partnerima sa četiri kontinenta.
ADVERTISEMENT
Istraga je pokazala da je od 2010. do 2025. godine u pet zemalja – Meksiku, Kolumbiji, Brazilu, Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji, podneseno ukupno 235 tužbi protiv zdravstvenih politika usmjerenih na smanjenje potrošnje ultra-prerađene hrane.
Ultra-prerađena hrana (UPF), koja se proizvodi industrijskim metodama i sadrži sastojke koji se uglavnom ne koriste u domaćinstvu, povezuje se sa brojnim zdravstvenim problemima, uključujući gojaznost, dijabetes tipa 2, bolesti srca i narušeno mentalno zdravlje.
U mnogim zemljama, među kojima su Velika Britanija, SAD i Australija, ona čini i do polovine prosječne ishrane stanovništva.
Vlade širom svijeta posljednjih godina uvode mjere za smanjenje štetnog uticaja takvih proizvoda, uključujući oznake upozorenja na prednjoj strani ambalaže, ograničenja reklamiranja nezdrave hrane i poreze na proizvode sa visokim sadržajem šećera, masti i soli.
Iako kompanije javno tvrde da podržavaju takve mjere i žele da pomognu potrošačima da donose informisane odluke, istraga je pokazala da mnoge od njih istovremeno pokreću sudske postupke kako bi osporile, oslabile ili odložile primjenu novih propisa.
U tri četvrtine slučajeva tužbe su podnijele kompanije koje proizvode ultra-prerađenu hranu ili njihova industrijska udruženja.
Među velikim korporacijama čija je umiješanost utvrđena nalaze se Coca-Cola, PepsiCo, Mondelez, Kellogg’s, Danone, Ferrero, Xignux and Heartland Food Products Group.
Od slučajeva u kojima je bilo moguće identifikovati tužioce, 38 odsto pokrenulo je osam velikih matičnih kompanija.
Desetine postupaka i dalje su u toku, dok su u završenim slučajevima prehrambeni giganti izgubili oko tri četvrtine sporova.
Istraživanje je pokazalo da su neki sudski procesi, iako neuspješni za kompanije, uspjeli da odlože uvođenje važnih zdravstvenih politika godinama, dok su vlade i zdravstvene institucije bile opterećene dugotrajnim i skupim pravnim postupcima.
Stručnjaci upozoravaju da takve tužbe produžavaju globalnu krizu javnog zdravlja i stvaraju dodatne troškove državama.