ADVERTISEMENT

Prema najnovijem Svjetskom atlasu gojaznosti za 2026. godinu, broj djece s prekomjernom težinom raste širom svijeta i dostići će 228 miliona do 2040. godine, što će prvi put premašiti broj djece s pothranjenošću.

Više od 180 zemalja bilježi porast stope prekomjerne težine i gojaznosti kod djece, a najbrži rast se javlja u zemljama s niskim i srednjim prihodima gdje živi većina djece u svijetu, tvrdi se u izvještaju koji je objavila Svjetska federacija za gojaznost.

U 2025. godini, u svijetu je bilo 177 miliona djece između pet i 19 godina koja su živjela s gojaznošću, a očekuje se da će taj broj do 2040. godine dostići 228 miliona - što je ekvivalent porastu s 8,7 posto na 11,9 posto djece i adolescenata u svijetu.

„Bez hitne akcije, rastuće stope gojaznosti će sve više opteretiti zdravstvene sisteme, zajednice i buduće generacije“, napisali su Simón Barquera i Johanna Ralston iz Svjetske federacije za gojaznost u izvještaju, piše Euronews Health.

Autori su primijetili da brzina kojom se ovi brojevi povećavaju čini ovaj trend „posebno alarmantnim“.

„Dječja gojaznost brzo postaje ne samo veliki problem javnog zdravlja, već i izazov društvenog i ekonomskog razvoja s dugoročnim posljedicama po zdravstvene sisteme, produktivnost i jednakost“, navodi se u izvještaju.

Po prvi put, stope gojaznosti su porasle do te mjere da će globalno broj djece između pet i 19 godina s gojaznošću premašiti broj djece koja žive s manjkom kilograma.

Očekuje se da će se ovaj proboj dogoditi prije 2027. godine. „Ovo odražava veliku promjenu u globalnim trendovima pothranjenosti i globalne akcije trebale bi se shodno tome promijeniti“, napisali su autori.

Gdje su najviše stope gojaznosti?

Promjena politike također će morati odražavati geografske promjene u prevalenciji gojaznosti.

Više nije slučaj da zemlje s visokim prihodima imaju najviše stope, s tim da broj raste u zemljama s višim srednjim prihodima, a najveće prevalencije će se i dalje viđati u Americi, regiji istočnog Mediterana i zapadnom Pacifiku.

U Evropi je 2025. godine 14 miliona djece živjelo s gojaznošću, a očekuje se da će taj broj pasti na 13 miliona 2040. godine.

Zašto gojaznost raste?

Izvještaj je napomenuo da rizik od razvoja prekomjerne težine u djetinjstvu povećavaju višestruki poznati faktori, uključujući zdravlje i navike majki, ranu ishranu i neadekvatnu fizičku aktivnost.

Međutim, dodali su autori, mnogi faktori koji doprinose gojaznosti u djetinjstvu nisu pravilno mjereni i dosljedno praćeni, što otežava praćenje globalnog napretka.

Ključni faktori uključuju prekomjernu težinu i gojaznost majki, dijabetes i pušenje, kao i nedovoljno dojenje tokom prvih mjeseci života, kvalitet školskih obroka i nisku fizičku aktivnost.

„Iako su mnoge vlade počele primjenjivati ​​strategije prevencije, napredak ne prati porast“, navodi se u izvještaju.

Koje su posljedice gojaznosti u djetinjstvu?

Prekomjerna težina i gojaznost tokom djetinjstva ne samo da povećavaju rizik od hroničnih bolesti kasnije u životu, već predstavljaju i rizike u ranim godinama, kada je zdrav razvoj ključan.

Gojaznost u djetinjstvu je poznati prediktor gojaznosti i drugih hroničnih bolesti, poput srčanih bolesti i raka, u odrasloj dobi.

Međutim, znaci ovih hroničnih bolesti mogu se pojaviti već tokom djetinjstva. Do 2040. godine, očekuje se da će najmanje 120 miliona djece školskog uzrasta imati rane znakove hronične bolesti uzrokovane visokim indeksom tjelesne mase (BMI), navodi se u izvještaju.

Nekoliko pokazatelja ranih hroničnih bolesti može se povezati s nezdravom težinom, kao što su poremećaji jetre, visoki trigliceridi (faktor rizika za kardiovaskularne bolesti), hiperglikemija (faktor rizika za dijabetes) i hipertenzija (faktor rizika za moždani udar).

Gojaznost u djetinjstvu i adolescenciji također nosi negativne psihosocijalne posljedice, utičući na školski uspjeh i kvalitet života, a komplikuju ih stigma, diskriminacija i maltretiranje, navodi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Kakav je put naprijed?

Samo preventivne politike neće biti dovoljne, navodi se u izvještaju. Svjetska federacija za gojaznost poziva na jače politike u oblasti zdravlja, hrane, škola i izgrađenog okruženja, uz jednak pristup njezi i hranjivoj hrani za svu djecu.

Države članice SZO postavile su globalne ciljeve ishrane kako bi poboljšale ishranu majki, dojenčadi i male djece od 2025. do 2030. godine.

Na osnovu početnih vrijednosti iz 2012. godine, cilj je smanjiti prekomjernu težinu za pet posto u narednih pet godina i povećati udio dojenčadi koja se isključivo doje tokom prvih šest mjeseci života na 60 posto.

Ostali ciljevi uključuju smanjenje broja djece mlađe od pet godina koja imaju zaostajanje u rastu za 40 posto i smanjenje prevalencije anemije kod žena u reproduktivnoj dobi za 50 posto.