Žena stara 93 godine preminula je u italijanskoj regiji Lacijum od virusa Zapadnog Nila. Ovo je deseti smrtni slučaj u zemlji. U Evropi su slučajevi zaraze zabilježeni u pet zemalja.
ADVERTISEMENT
Broj preminulih od virusa Zapadnog Nila u Italiji od početka godine porastao je na deset nakon što je 93-godišnja žena preminula u Institutu Spallanzani u Rimu.
Riječ je o četvrtom potvrđenom slučaju u regiji Lacijum. Pacijentica, porijeklom iz mjesta Cisterna di Latina, prethodno je bila hospitalizirana u bolnici San Paolo u Velletriju, a zatim prebačena u Rim.
Još tri smrtna slučaja zabilježena su prošle srijede. Među njima su 76-godišnji muškarac iz Salerone, 73-godišnji muškarac iz Maddalonija i 86-godišnjak koji je bio hospitaliziran u bolnici Santa Maria Goretti u Latini. On je bio jedan od prvih zaraženih u tom području i navodno je imao više hroničnih bolesti.
U svom najnovijem izvještaju u četvrtak, Italijanski nacionalni institut za zdravlje objavio je sljedeće podatke:
Izvijestili su da je između 24. i 30. jula prijavljeno 57 novih slučajeva zaraze virusom Zapadnog Nila kod ljudi. Među potvrđenim slučajevima zabilježeno je osam smrtnih ishoda. Stopa smrtnosti kod neuroinvazivnog oblika virusa iznosi 20% u 2025. godini, u poređenju sa 14% u 2024. i 20% u 2018. godini, prenosi Euronews.com.
Podaci o groznici Zapadnog Nila u Evropi
Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti objavio je u četvrtak najnovije podatke o infekcijama u Evropi.
Slučajevi su zabilježeni u Italiji, Grčkoj, Rumuniji, Bugarskoj i Francuskoj.
25 slučajeva lokalno stečene infekcije virusom Zapadnog Nila prvi put je prijavljeno u sezoni prijenosa 2025. godine, po jedan u regijama u Bugarskoj i Francuskoj.
U poređenju s prethodnom sedmicom, Grčka je prijavila slučajeve infekcije virusom Zapadnog Nila u tri nove regije, Italija u sedam novih regija, a Rumunija u jednoj novoj regiji.
Najveći broj slučajeva (43) zabilježen je u provinciji Latina u Italiji.
Šta je groznica Zapadnog Nila i kako se može spriječiti
Groznica Zapadnog Nila izaziva visoku temperaturu i osip. To je globalno rasprostranjena virusna bolest koju uzrokuje virus Zapadnog Nila.
Glavni rezervoari virusa su divlje ptice. Prijenos na ljude se uglavnom dešava putem uboda komaraca. U rijetkim slučajevima, moguće je prenijeti virus putem transplantacija, transfuzija krvi ili s majke na fetus.
Virus se ne prenosi sa osobe na osobu fizičkim kontaktom. Ostali sisari poput konja, a u manjoj mjeri i pasa i mačaka, također mogu biti zaraženi.
Inkubacija traje od dva do 14 dana. Većina zaraženih osoba ne pokazuje simptome. Oko 20% razvije blage simptome poput temperature, glavobolje, mučnine i osipa na koži, koji uglavnom nestanu sami od sebe za nekoliko dana.
U manje od 1% slučajeva simptomi mogu biti ozbiljni. To uključuje visoku temperaturu, dezorijentaciju, tremor, a u najtežim slučajevima paralizu i komu. Dijagnoza se postavlja laboratorijskim testovima koji traže antitijela u serumu ili cerebrospinalnoj tekućini.
Ne postoji vakcina ni specifičan tretman za groznicu Zapadnog Nila. Liječenje se fokusira na ublažavanje simptoma, a u teškim slučajevima je potrebna hospitalizacija.
Prevencija je jedina efikasna strategija i bazira se na smanjenju izloženosti ubodima komaraca. Preporučuje se upotreba repelenta protiv insekata, nošenje zaštitne odjeće, postavljanje mreža protiv komaraca i uklanjanje stajaće vode iz posuda kako bi se spriječilo razmnožavanje komaraca.