Voskovi za topljenje, koji ispuštaju miris bez otvorenog plamena, često se reklamiraju kao netoksična opcija u usporedbi s klasičnim svijećama. No, njihova stvarna sigurnost sada se dovodi u pitanje.
ADVERTISEMENT
Nusrat Jung, vanredna profesorica građevinskog inženjerstva na Sveučilištu Purdue, zainteresirala se za ove proizvode dok je pregledavala police supermarketa.
To ju je potaknulo na istraživanje njihova utjecaja na kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima. Njezina studija, objavljena u časopisu Environmental Science & Technology Letters, sugerira da voskovi za topljenje možda nisu toliko bezopasni koliko proizvođači tvrde.
Kako voskovi za topljenje utječu na kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru?
Za razliku od svijeća, voskovi za topljenje koriste izvor topline umjesto plamena za oslobađanje mirisa. Prethodne studije su pokazale da mirisni proizvodi s visokim udjelom mirisnih ulja ispuštaju veće količine hlapljivih organskih spojeva (VOC).
Jung i njezin tim istražili su stvaraju li voskovi za topljenje sitne čestice onečišćenja u zraku, poznate kao nanočestice. Testirali su mirisne i nemirisne voskove – uključujući mirise poput papaje, limuna, mente i bambusa – i otkrili da mirisni voskovi stvaraju tri puta više nanočestica od svijeća, piše Krenizdravo.hr.
Nivo nanočestica bila je usporediva s emisijama iz kućanskih štednjaka i dizelskih motora. S druge strane, nemirisni voskovi nisu proizvodili terpen ni nanočestice.
Stručnjaci poput Paula Ziemanna, sa Sveučilišta Colorado Boulder, i Michaela Waringa, sa Sveučilišta Drexel, za Health su pohvalili metodologiju studije, ali su istaknuli neka ograničenja.
Budući da je istraživanje provedeno u kontroliranom laboratorijskom okruženju, rezultati se mogu razlikovati u stvarnim uvjetima, ovisno o ventilaciji prostora.
Također, studija je testirala samo ograničen broj proizvoda pa su potrebna daljnja istraživanja. Znanstvenici još uvijek proučavaju dugoročne učinke izloženosti VOC-ovima i nanočesticama, no dosadašnji nalazi upućuju na moguće zdravstvene rizike. Ove tvari mogu nadražiti dišni sistem i povezane su s upalama pluća i kardiovaskularnim problemima.
Studija iz 2021. godine sugerira da su terpenske nanočestice povezane s dodatnih pet smrtnih slučajeva uzrokovanih srčano-plućnim problemima na 100.000 ljudi u SAD-u.
Međutim, tačni zdravstveni rizici nanočestica iz voskova za topljenje još nisu potpuno razjašnjeni jer njihov učinak ovisi o kemijskom sastavu.
Treba li koristiti voskove za topljenje?
Korištenje voskova za topljenje lični je izbor, no prije odluke treba razmotriti nekoliko čimbenika. Ventilacija prostora, osjetljivost na onečišćenja zraka i nepoznati dugoročni učinci izloženosti nanočesticama igraju važnu ulogu.
Osobe s astmom ili respiratornim tegobama mogle bi biti posebno osjetljive, osobito u slabo prozračenim prostorima.