ADVERTISEMENT

Pokazali su da dio tijela za koji se zna da reciklira proteine ​​ima tajni način rada koji može izbaciti arsenal hemikalija koje ubijaju bakterije. Istraživači u Izraelu kažu da to mijenja naše razumijevanje o tome kako smo zaštićeni od infekcije.

Također, ovo daje novo mjesto za traženje antibiotika za rješavanje rastućeg problema superbakterica koje odolijevaju našim trenutnim lijekovima.

Otkriće se usredsređuje na proteasom – sićušnu strukturu koja se nalazi u svakoj ćeliji tijela. Njegova glavna uloga je usitnjavanje starih proteina na manje komade kako bi se mogli reciklirati za stvaranje novih. Ali serija eksperimenata, detaljno opisana u časopisu Nature, pokazuje da proteasom otkriva kada je stanica zaražena bakterijama. Zatim mijenja strukturu i ulogu. Počinje transformirati stare proteine ​​u oružje koje može pocijepati vanjski sloj bakterija da ih ubije.

Profesor Yifat Merbl, sa Weizman instituta za nauku, rekao je: "Ovo je zaista uzbudljivo, jer nikada nismo znali da se to dešava. Otkrili smo novi mehanizam imuniteta koji nam omogućava odbranu od bakterijske infekcije. To se događa u cijelom našem tijelu u svim ćelijama i stvara potpuno novu klasu potencijalnih prirodnih antibiotika."

Istraživački tim je prošao kroz proces koji su nazvali "ronjenja po kontejneru" kako bi pronašao ove prirodne antibiotike. Testirani su na bakterijama koje rastu u laboratoriji i na miševima s upalom pluća i sepsom. Istraživači su rekli da su dobili rezultate uporedive sa nekim poznatim antibioticima.

A kada su istraživači uzeli ćelije u laboratoriji i onemogućili proteasom, bilo ih je mnogo lakše zaraziti bakterijama poput salmonele.

Profesor Daniel Davis, imunolog na Imperijal koledžu u Londonu, rekao je da su otkrića "izuzetno provokativna i vrlo zanimljiva" jer su promijenila naše razumijevanje o tome kako se naše tijelo bori protiv infekcija.

"Ono što je zaista uzbudljivo u vezi s ovim je da je to potpuno neotkriven proces kojim se molekuli protiv klica stvaraju unutar naših ćelija, što je duboko važno i iznenađujuće", kazao je. Ali je upozorio da je pretvaranje ovoga u novi izvor antibiotika ideja koju "još treba testirati" i da će za to trebati vremena.

Procjenjuje se da više od milion ljudi godišnje umire od infekcija koje su otporne na lijekove poput antibiotika. Ali uprkos potrebi, nedostajalo je istraživanja o razvoju novih antibiotika kako bi se pratila potražnja. U toj sumornoj pozadini, imati novo područje za istraživanje izvor je optimizma za neke naučnike.

Dr. Lindsey Edwards, viši predavač mikrobiologije na King's College London, rekao je za BBC: "To je potencijalni rudnik zlata za nove antibiotike, to je prilično uzbudljivo. Ranijih godina je kopalo tlo [da bi se pronašli novi antibiotici], nevjerovatno je da je to nešto što imamo u sebi, ali se svodi na to da imamo tehnologiju da možemo otkriti te stvari."

Ona također kaže da bi moglo biti manje problema s njihovim razvojem u lijekove jer su oni već proizvodi ljudskog tijela pa bi "sigurnosna strana toga mogla biti mnogo lakša".